Prije mnogo mnogo godina, u Rendićevoj ulici blizu zagrebačkog Maksimira živjela je brak jazavčarka Džera. Džera je bila ekscentrično temperamentna. Kad su se njeni ljudi vraćali s posla ili iz škole, Džera se uvijek bacala na leđa, smijala se, glasno je lajala i ultimativno zahtijevala da je se uzme u krilo ili ako ništa drugo barem zagrli na sofi gdje je običavala spavati (premda je imala svoju sobu na čijim je vratima pisalo Džera, Džera je inzistirala da spava na naslonjaču dnevnom boravku, nasuprot televizoru).
Džera je posjedovala pomalo težak pseće-ljudski karakter. Bila je othellovski ljubomorna, pa je jednom zamalo ubila malog njemačkog ovčara koji je sa svojom vlasnicom došao u posjet njenim vlasnicima; nije mogla podnijeti drugog psa na svom teritoriju. Imala je toliko jake instinkte, da se jednom u parku Otokara Keršovanija zaletjela u duboko crnogorično grmlje ne obazirući se na naše naredbe da se odmah vrati. Zapravo, vratila se poslije desetak minuta, ponosno aportirajući s krvavim golubom u zubima. Sva su se okolna djeca rasplakala i razbježala čim su vidjela našeg zadovoljnog smeđecrvenog psa, kako nosi mrtvu pticu. Džera je bila toliko temperamentna i tvrdoglava, kao i većina jazavčara, da se htjela tući čak i s lokalnim dobermanima, rotvajlerima i dogama, koji su je, srećom, prijateljski ignorirali kad bi postala preagresivna. Ta i takva Džera bila je, međutim, jako, baš jako lijepa. I jako je dugo živjela.
Umrla je negdje u četrnaestoj godini, neoprezno prelazeći cestu. Valjda je mislila da je još jednako brza kao kad je imala sedam. Džera gotovo nikad nije morala doktoru. Hranili smo je sirovim pilećim iznutricama, jetricama i srcima, žumanjkom i ljuskom jaja koji su davali sjaj njenoj oštroj dlaci, a zatim i onim što smo i sami jeli, a osobito velikim svinjskim i telećim kostima. Premda smo znali da se to strogo ne smije, katkad smo joj davali sladoled, koji je naprosto obožavala. A ona se sama brinula za klorofil, pasući travu u okolnim parkovima. Gotovo je nikad nismo hranili psećim konzervama ili psećim kolačićima. Džera je, dakle, na sirovoj hrani i sa sirovim instinktima doživjela najviše pseće godine.
Bela, kontrolorka kvalitete
Danas psi umiru ranije. Kako pokazuju statistike svjetskih kinoloških organizacija, psi u 21. stoljeću često žive kraće nego u dvadesetom stoljeću, a definitivno su deblji nego što su bili ranijih desetljeća. Ugljikohidrati su vjerojatno najveći problem suvremene prehrane pasa. Masovna industrijska suha hrana za pse temelji se na koštanom i mesnom brašnu uz dodatak ogromne količine ugljikohidrata čemu se dodaju sintetski vitamini, minerali i ostali suplementi i na kraju okusi, arome i boja. Zbog praktičnosti, i pod utjecajem marketinga, tisuće i tisuće vlasnika svoje pse hrani isključivo suhom industrijskom hranom. Psi se, naravno, adaptiraju i prihvaćaju tu hranu, ali posljedice su statistički neumoljive. Skraćeni životni vijek, slabiji imunitet, visoke stope oboljenja od dijabetesa i karcinoma, samo su neki problemi psećeg naroda s kojima se veterinari sreću. Kako nam je to zorno pojasnio jedan od naših sugovornika, “zamislite što bi vam se dogodilo da vas netko hrani isključivo juhama iz vrećice, i to tako da ih gutate suhe, ravno iz vrećice.” BARF prehrana u zadnjih se desetak godina u svijetu nametnula kao jedno od rješenja u koja se polažu najveće nade. Budući da je u Hrvatskoj još relativno nepoznata, dosta smo se ugodno iznenadili kad smo doznali da se mali ali vrlo stručni tim iz samoborske tvrtke Von BARF bavi upravo proizvodnjom takve hrane za pse.
BARF je, u psećem kontekstu, akronim za dva slična značenja: jedno je značenje Biologically Appropriate Raw Food, dakle biološki usklađena sirova hrana za pse. Drugo je značenje Bones and Raw Food. Oba značenja svode se zapravo, na isto; na proizvodnju hrane za pse koja je sirova, i koja sadrži isključivo, ili većinom meso.
“Psi su prirodno dizajnirani da budu mesožderi,” objašnjavala nam je ovih dana direktorica Von BARF-a Iva Peričić, “Psi nisu svežderi kao mi. Njihov organizam genetski je predodređen za sirovo meso, i tek ponešto trave i voća ili povrća, baš kao što je to voljela vaša jazavčarka. Psi naprosto nemaju ni približno dovoljno enzima za probavljanje ugljikohidrata.” U ovaj posao gospođa Peričić , po struci liječnica, došla je iz farmaceutske industrije. I ta se ekspertiza vidi u svemu o čemu smo razgovarali u Von BARF-u.
“Uvijek sam imala pse, naučila sam hodati s dogom. Suprug i ja obožavamo pse, tako da smo u problematiku njihove prehrane bili upućeni i privatno ali na neki način i kroz svoju struku”. No, to ipak nije dovoljno da bismo napustili odlične karijere u jednoj od najprofitabilnijih industrija na svijetu i postali craft proizvođač hrane za pse. “Gledajte, mi naprosto mislimo da u današnje vrijeme, kada svijest o nužnosti podizanja kulture prehrane toliko raste, ni psi ni druge životinje s kojima živimo ne smiju biti građani drugog reda. Ako ljudi za sebe traže što zdraviju, što prirodniju, organsku hranu koja će ih činiti vitalnijima, onda to zaslužuju i psi. Zato smo se posvetili proizvodnji hrane za pse.”
Psi vole meso, a najviše vole sirovo meso, to nije sporno i to zna svaki vlasnik pasa. “Psi su prirodni foodieji i rekla bih jako sretan tip foodieja”, kaže Iva Peričić, “Za razliku od nas ljudi, oni najviše vole jesti baš ono što je za njih najzdravije.” Za ekipu Von BARF izazov je zapravo bilo je pronaći način da se sirovo meso pretvori u higijenski zdravi proizvod od prirodnih, organskih lokalnih sastojaka, koji se može masovno distribuirati u maloprodaji. Nakon dosta istraživanja i konzultacija s nekima od vodećih inozemnih proizvođača BARF hrane, rješenje su našli u smrznutim kobasicama. U sjeverozapadnoj Hrvatskoj su pronašli malu ali dobro opremljenu tvornicu koja u visokim tehnološkim uvjetima može proizvoditi sirovu hranu za pse i odmah je smrzavati, zatim su pronašli veterinarku koja se slaže s tom metodom prehrane pasa, pa su angažirali marketinšku agenciju koja je milimetarski precizno brendirala Von BARF, i čiji vlasnik, inače proizvođač nagrađivanih vina, naprosto obožava pse. Pa su nakon toga pokrenuli i proizvodnju Von BARF poslastica za pse, među kojima su i neodoljive bombonjere s pralinama od teletine. Kad dođete u Von BARF, dočeka vas ofenziva šarma. Od njihove lijepe vižle Bele koja ima gard direktorice za kvalitetu, preko friendly atmosfere do genijalnih karikatura pasa na kutijama i dizajna bombonjera za pse, svaki detalj je promišljen. No, ono čime se Von BARF bavi nije hipsteraj, ni novi modni trend u prehrani ljubimaca. Riječ je zapravo o povratku bazičnim načelima pseće prirodne prehrane temeljne na znanstvenim saznanjima i tonama statistika.
Glavni Von BARF-ov proizvod je kobasica koja se sastoji od više od 90 posto govedine, i to govedine odobrene za ljudsku prehranu te ponešto mljevenih kostiju i hrskavica, svježih goveđih jetara i srca, buraga, češnjaka i sezonskog voća i povrća s hrvatskih polja i vrtova. U Von BARF-u kažu da je vrlo teško bilo naći proizvođača pravog, domaćeg organskog češnjaka, jer su tu proizvodnju preplavile kineske sorte. Svi sastojci su sljedivi do izvora. Svaki sastojak u kobasicama se nalazi u nutricionistički propisanim količinama. Meso kao glavni izvor proteina, kosti i hrskavice samljeveni u pastu kao izvor hondroitina i drugih tvari presudnih za zdravlje zglobova, zubiju i kostiju, crvena paprika iz Šaframa kao izvor vitamina C, češnjak kao prirodni antioksidans i antibiotik, ključan sastojak za imunitet i balansiranje organizma, povrće radi minerala i vlakana…Ta pažljivo pripremljena smjesa u tvornici se puni u kobasice i odmah šokira na ispod -30 stupnjeva, kako bi se izbjeglo stvaranje mikrokristala koji uništavaju teksturu smrznute hrane, i kako bi se očuvala hranjivost sastojaka. Von BARF-ove kobasice za pse sa zdravim nagonom da jedu sirovo meso, u distribuciju idu doslovno svježe. Von BARF goveđe kobasice prodaju se u tri varijante. Von BARF Starter radi se po recepturi prilagođenoj psima koji se tek privikavaju na sirovu hranu. Von BARF Classic je core proizvod, a Von BARF Sensitive posebno pripremljen za pse s osjetljivijom probavom, pretile pse, rekonvalescente i sl.
Sadašnja linija goveđih kobasica tek je prvi u nizu Von BARF-ovih inovativnih proizvoda. Uskoro na tržište izlazi kobasica sa srdelama, koje su za pse zbog dobrih masnih kiselina jednako zdrave kao za ljude. I psima treba Omege 3. Riblje-goveđa kobasica proizvodit će se isključivo od jadranskih srdela, jer Von BARF, kao uostalom i svaka druga odgovorna hrvatska tvrtka, želi podržavati domaću proizvodnju hrane. Uz kobasicu sa srdelama, uskoro će se početi puniti i kobasice s mesom divljači te janjeći BARF. Nakon što su riješili tehnološki proces proizvodnje, pakiranja i distribucije smrznutih psećih kobasica od sirovog mesa, u Von BARF-u su se fokusirali na još jedan problem toliko dobro poznat vlasnicima pasa koji putuju. Smrznuta hrana ne podnosi putovanja, pa su u suradnji s jednom također obiteljskom samoborskom tvrtkom specijaliziranom za limenke, počeli svladavati tehnologiju konzerviranja sirove pseće hrane.
Dok se to pitanje ne riješi, u Von BARF-u su razvili još sedam novih, sasvim posebnih proizvoda. Riječ je o tvrdim mesnim psećim grickalicama, jedne su od janjetine, koje vižla Bela uopće ne želi ispuštati iz njuške, i koje psi mogu žvakati satima i danima, te o posve ekskluzivnim pralinama, jer svi volimo darivati svoje, a katkad i tuđe pse.
Kad je Blu, preslatki plavi sharpei vlasnice jednog od najboljih hrvatskih restorana napunio četvrti mjesec, za rođendan smo mu donijeli pseću tortu od divljači iz specijaliziranog dućana u Masarykovoj ulici. Von BARF oblikovao je, pak, pseće, vrlo mesne, dimljene i začinjene praline od teletine koje će se prodavati u propisnim kutijama za praline, kao da je riječ o Griottama i Bajaderama. Zvuči ekstravagantno, ali moramo znati kako je tržište pseće hrane jedno od najbrže rastućih maloprodajnih tržišta na svijetu.
Von BARF je dosad najozbiljniji projekt razvijanja hrvatskog branda hrane za pse, koji se, što zaista jest osobito važno, temelji na sirovom mesu, dakle na sastojku koji psima najviše odgovara i koji psi, kao što znaju svi vlasnici, najviše vole jesti. Ekstenzije branda poput snackova i pralina pametni su i lijepo dizajnirani izraz naše ljubavi prema psima, koja zaista spada u jedan od viših dosega današnje civilizacije. Osim svega ovoga, Von BARF je vrlo ozbiljan poslovni projekt, koji obuhvaća pogon za proizvodnju hrane, i čiji proizvodi zaslužuju da se prodaju u masovnim maloprodajnim kanalima, dakle ne samo u specijaliziranim trgovinama za kućne ljubimce, nego i u velikim samoposlužnim lancima. Von BARF je, naposljetku, svakako jedan od najduhovitijih i najdorađenijih poslovnih pothvata povezanih s hranom, koje smo u zadnje vrijeme vidjeli u Hrvatskoj
Von BARF su: Iva Peričić (direktorica, suosnivačica), Marko Mataija (suosnivač, direktor,) Petra Galetić (medicinska savjetnica), Bojan Zebić (voditelj prodaje), Barbara Šuflaj (voditeljica financija), Tomislav (voditelj proizvodnje).
