Na kraju mirnog niza podsljemenskih kuća ništa ne ukazuje na hedonizam. Ulaz s lijeve strane ulice vodi u prostrani, bijeli, čisti, skoro laboratorijski prostor s nekoliko tankova, jednim manjim pomno dizajniranim strojem i velikim, punim papirnatim vrećama na kojima je netko flomasterom napisao nazive bilja. Iz malog prijenosnog zvučnika na bijelom stolu J.T. Meirelles je smekšavao stvar svojim saksofonom, na Brazilce uvijek možete računati. Ipak smo prešutjeli pitanje o mogućem utjecaju dobre glazbe na gin u tankovima dok smo započinjali razgovor s Filipom Presečkim. Ovog zagrebačkog geologa upoznali smo u svibnju u Dubravkinom putu. Prva stvar o kojoj smo razgovarali bio je hedonizam.
Presečki je jedan od osnivača destilerije Luftbremzer, proizvođača jednog od prvih hrvatskih craft ginova. Riječ Lufbremzer u starom je zagrebačkom slengu označavala zgubidana i bonvivana, neodgovornog mladića koji se uglavnom brine za vlastite užitke. Na prezentaciji Luftbremzera, Presečki nam je objašnjavao kako su tim imenom željeli opisati hedonista koji iskreno uživa u jako finim stvarima.
Hrvatska je publika Luftbremzer upoznala kao prvu hrvatsku destileriju gina koja je pokrenula crowdfunding kampanju, kao jedan od začetnika hrvatske scene craft destilerija gina. Trend domaćih craft ginova u Hrvatskoj nešto kasni za svjetskim, ali ispred lokalnih malih destilerija još je najamanje deset godina rasta tržišta. Domaći craft ginovi imaju jaku identitetsku crtu, stvaraju neposredniji, osobniji odnos s kupcima i afirmiraju lokalni terroir na novi način. Preživi li hrvatska scena craft barova, vrati li se turistički rast na nekadašnje stope, najkvalitetniji hrvatski craft ginovi imat će šansu za ozbiljan razvoj.
Filip Presečki, je osnovao Luftbremzer kao entuzijast, uz pomoć suradnika Vedrana Lulića i Krešimira Agbabe. Na globalnomvalu craft ginova, htjeli su napraviti ozbiljan hrvatski gin. No, Luftbremzer nije hobistički projekt koji je slučajno dobro krenuo. Riječ je o promišljenoj poslovnoj operaciji čiji je proizvodni proces osmislio Vedran Lulić, biotehnolog s iskustvom u industriji pića. “Luftbremzer smo od početka pozicionirali kao konkretan, ozbiljan, gotovo klasičan gin u kojemu se može uživati i kao u samostalnom piću, ali koji je istodobno i dovoljno moderan i zanimljim za miksologiju i za današnji senzbilitet, “ pričao nam je Presečki dok su nas sa zidova destilerije promatrale velike zelene papige, Luftbremzerov simbol.
Luftbremzer je, što zahvaljujući stilu što pomnom brendiranju, u svega par mjeseci postao jedan od najpopularnijih hrvatskih craft ginova. “U idućoj ćemo se fazi puno jače fokusirati na njegovo pozicioniranje,” kaže Presečki. Luftbremzer žele pozicionirati kao moderni London Dry gin s jakim lokalnim karakterom, dobro piće za ljude koji vole ginove i koji u njima žele uživati na razne načine. “Ne želimo Luftbremzer definirati kao gin za miksologiju ili kao gin za gastronomiju, ništa slično. Želimo jednostavno proizvoditi što bolji gin.”
Lufbremzer se radi od 11 vrsta domaćeg bilja: ličke i kordunske borovice, kore gorke naranče i limuna s juga, kamilice, lovora i rute, korijena irisa, cvijeta i ploda bazge, anđelike i korijandera. “Karakter gina nam je jako važan, kao i podrška lokalnoj zajednici. Aromati s ovog podneblja i naša suradnja s uzgajivačima i beračima Luftbremzeru daju važan dio karaktera,” kaže Presečki. Luftbremzer se destilira u iStillovom kotlu od 100 litara. Proces počinje demineralizacijom vode i maceracijom bilja u alkoholu na bazi pšenice.
Prvo što vas iznenadi kad pijete Luftbremzer su tijelo i kompleksnost. Na čvrstoj kičmi od borovice dominiraju vrlo svježe, sočne citrusne note limuna i posebno gorke naranče, a ono što ga čini posebnim su izražene herbalne note rute i lovora i vrlo suhi, čisti finiš. Luftbremzer tu strukturu dobiva ponajprije načinom destilacije. “Recepturu za Luftbremzer razvili smo eksperimentirajući. Pokazalo se je da za gin koji smo htjeli dobiti najbolje kombinirati maceraciju i parnu infuziju,” objašnjava Presečki. To znači da se veći dio bilja u kotlu macerira na klasičan način, dok se nježnije bilje poput cvjetova ekstrahira parom od destilacije maceriranog bilja i sve zajedno u kotlu postaje destilat za Luftbremzer.
Nakon rezanja, gin odležava četiri tjedna u kotlovima od inoksa, a zatim buteljira. Punjenje je najdelikatniji dio procesa. Luftbremzer je autentična garažna destilerija, manufaktura. Sve rade radi ručno, od pripreme bilja do punjenja na malom stroju koji podsjeća na multipraktik, ručno stavljaju čepove i lijepe etikete. Luftbremzer nam se svidio dok smo ga pili samog, ali još je bolji bio u Gin&Tonicu, s ginom koji nam je Presečki natočio ravno iz tanka, bazičnim Aqua Monaco tonikom i koricom naranče. U ovoj jednostavnoj, čistoj kombinaciji bez afektiranja, taj pametni, još uvijek mali gin pokazao je svoj stvarni hedonistički potencijal, koji bi se vrlo brzo mogao pretvoriti i u tržišni.