Nikola i Albert Benvenuti prije petnaetak su godina bili samo jedni od mnogih istarskih vinskih poduzetnika na početku neizvjesne karijere. Danas su vlasnici jedne od najuspješnijih i najvažnijih hrvatskih vinarija, koja je dobila bezbroj nagrada za sve žanrove svojih vina, od terana i malvazija do kompleksnih slatkih vina za koje Nikola Benvenuti kaže da teraže golemo strpljenje i žrtvu.
Vinarija Benvenuti kuća je koja stalno inovira i čije elitne etikete, poput Santa Elisabette ili San Salvatorea, spadaju među najambicioznija i najbolja vina u ovom dijelu svijeta.
Kuća Benvenuti danas je, uz Marka Fakina, sinonim za glasovito Motovunsko vinogorje, koje se strukturom i bijelih i crnih vina razlikuje od svih drugih istarskih vinograda. Vjerojatno nema nikakve dvojbe o tome da, načelno govoreći jer Coronica i Cattunar su iznimke, Motovun daje najbolje terane na svijetu, dok malvazije znaju biti impresivne i originalne.
U prilog superiornosti motovinskih terana ide i činjenica da je Benvenuti Teran iz 2015. godine sa znatnom prednošću pobijedio u izboru za Vino godine Kulta Plave Kamenice, u kojem su sudjelovali vodeći hrvatski sommelieri i drugi stručnjaci iz domaće vinske industrije.
S Nikolom Benvenutijem razgovarali smo o specifičnostima Santa Elisabette, položaja koji kandidra za motovunski grand cru. Gospodin Benvenuti prvo je obrazložio glavne pedološke i klimatske značajke Motovunskog vinogorja:
“Motovunsko vinogorje dovoljno je udaljeno od mora da bismo ga mogli smatrati gotovo klasičnim primjerom umjerene kontinentalne klime. Međutim, zahvaljujući dolini Mirne, maritimni utjecaj dolazi do izražaja i u Motovunskom vinogorju, osobito na nižim položajima koji akumuliraju topao morski zrak. Ti su položaji pogodniji za malvaziju nego za teran”.
Na višim je položajima tlo uglavnom bijelo. Radi se o glini i flišu, na vapnenačkoj podlozi. Klimatski su uvjeti bitno različiti nego na nižim položajima. Jutarnje magle zadržavaju se u pojasu ispod viših položaja, pa su viši vinogradi idealni za pravilno dozrijevanje terana. Osim toga, u višim vinogradima dolazi do velikih temperaturnih razlika između dana i noći. “Uzgoj vrhunskog terana traži jako puno sunca, kao i jako debele živce,” kaže Benvenuti,” Teran je kasna sorta, koja istodobno zahtijeva puno sunca, dosta svježine i konstantno strujanje zraka, da bi zdrav ali pun šećera dočekao svoje kasne rokove za berbu.”
Poslije ovog općenitog pregleda uvjeta u motovunskim vinogradima, prešli smo na raspravu o Santa Elisabetti. “Vinograd Santa Elisabetta uvijek nam je davao najbolje grožđe, pa smo ga odlučili tretirati kao single vineyard i od njegova terana napraviti posebno vino” kaže Benvenuti. Santa Elisabetta nalazi se u nizu njihovih vrhunskih vinograda, skupa s položajima San Salvatore, Španjole i Divjaki. Položaj karakterizira nešto siromašnije tlo s više vapnenca. Santa Elisabetta, što je također važno, leži na tjemenu brda na 350 metara nadmorske visine, pa je izloženost suncu maksimalna.
“Kako bismo optimalizirali kvalitetu grožđa, na Santa Elisabetti provodimo žestoku zelenu berbu, što u praksi znači da bacamo čak 70 posto potencijalnog uroda. Na trsu ostaju samo savršeno pozicionirani grozdovi, što nam omogućava postizanje idealne fenolne zrelosti i visoke koncentracije, a to se u konačnici prenosi na vino u kojem nema nikakvih zelenih i grubih tonova, često karakterističnih za terane”. Nikolu Benvenutija , direktora Vinistre, pitali smo planira li njegova vinarija proizvesti i single vineyard malvaziju, jednako ambicioznu kao što je teran Santa Elisabetta.
“Radimo na tom projektu, ali ne znamo kad će se realizirati. Gledajući pedološki, klimatološki i iskustveno, svi uvjeti za taj projekt već postoje. Mi ustvari čekamo samo trenutak kad ćemo biti sigurni da imamo dovoljno izvrstan materijal, dakle najbolje moguće grožđe malvazije, da se upustimo u tu avanturu. Čekamo trenutak kad ćemo se pogledati nad bačvom, klimnuti glavama reći: to je sada to. Nadam se da će taj trenutak doći relativno brzo.”
