Michelinov Vodič utemeljen je 1900. godine kako bi popularizirao automobilizam. Vodič je, kako i ime sugerira, počela izdavati danas slavna tvornica automobilskih guma, koja mu je još uvijek vlasnik. U prvim su izdanjima, osim restorana, bile nabrojane i onda rijetke automehaničarske radionice. Michelin je zvjezdice počeo dodjeljivati 1926. godine.
SISTEM TRI ZVJEZDICE
Pet godina kasnije, uveden je sustav od tri zvjezdice, a nakon još pet godina, 1936. objavljena su točna značenja zvjezdica. Jedna zvjezdica označuje “vrlo dobar restoran.” Dvije zvjezdice označuju “restoran s odličnim kuhanjem”. Tri zvjezdice označuju “iznimnu kuhinju, vrijednu posebnog putovanja”. Tek poslije Drugoga svjetskog rata, 1955. godine, uvedene su Bib gourmand preporuke, kategorija vrednovanja ispod zvjezdica, koja je zamišljena da se primjenjuje na restorane umjerenih i nižih cijena. Sve do početka ovog stoljeća Michelin je bio ograničen na Europu (ne računajući predratna izdanja za kolonijalnu sjevernu Afriku), s pretežnim naglaskom na Francusku,
MICHELIN I GLOBALIZACIJA
Zatim je 2005. godine izišao prvi, vrlo kontroverzni američki vodič koji se uglavnom fokusirao na New York, da bi 2007. Michelin ušao u Japan. Sjedinjene Države i Japan označile su početak prave Michelinove globalizacije, koja je vrhunac doživjela lanskom dodjelom zvjezdica azijskim štandovima s uličnom hranom. Michelin je u zadnjih nekoliko godina uveo značajne promjene, pojačao je fokus da digitalno izdanje, a kupnjom španjolske firme Restaurantes.com i nešto ranije Bookatablea, ušli su na rastuće tržište online rezervacija te konsolidirali poziciju na europskom dijelu tog tržišta.
MICHELIN I HRVATSKA
Michelin je prvi put planirao doći u Hrvatsku 2008. godine, no odustao je uslijed izbijanja Velike krize. Zatim se govorilo o uključivanju Hrvatske u Vodič za Italiju, što pariška središnjica Michelina ispravno nije željela dopustiti. Zatim je prije dvije godine Ministarstvo turizma organiziralo posjet Michelinovih inspektora Hrvatskoj. S obzirom na starost informacija u prvoj Michelinovoj objavi za Hrvatsku, kao i na neobičan izbor zastupljenih restorana, vrlo je moguće da se jučer dodijeljene preporuke i zvjezdica temelje na toj akciji Ministarstva turizma koju je 2015. pokrenuo Darko Lorencin.
UTJECAJ NA HRVATSKU GASTRONOMIJU
Bez obzira na sve kontraverznosti i pogreške oko Michelinovih objava za Hrvatsku, i bez obzira na činjenicu što je riječ o digitalnom a ne o tiskanom Crvenom vodiču, dolazak Michelina u našu zemlju velik je i važan događaj za hrvatski turizam. A u idućim će se izdanjima sadašnje greške sasvim sigurno ispraviti.
