Kamenice su kultna njujorška hrana, jedan od stupova gradske gastronomije i jedna od rijetkih namirnica koja se zaista može nazvati autohtonom u New Yorku. Povijesni razlog za to je rijeka Hudson. Estuarij Hudsona stotinama godina bio je prirodno stanište kamenica. Na kamenicama je počivao izvorni ekosustav njujorške luke. Kamenice su desetljećima filtrirale vodu, osiguravale staništa za druge morske vrste i regulirale energiju valova. Naravno, odavno su izlovljene i pojedene ili su izumrle zbog zagađenja. Bez kamenica, estuarij više nije mogao čistiti Hudson, višak dušika ostao je u vodi, nestali su zaštitni grebeni a morsko je dno destabilizirano pa je obala ostala izložena destruktivnom djelovanju valova. Grupa učenika lokalne škole na Governor Islandu odlučila je vratiti film unatrag. Učeći o tome na biologiji, grupa učenika jdne srednje škole u njujorškoj luci, zapitala se bi li se film mogao vratiti unatrag kada bi krenuli od ključne točke – kamenica. Njihova pretpostavka bila je da Hudson, ako se kamenice ponovno počnu razmnožavati u estuariju, s vremenom može početi neku vrstu samoizliječenja. Tako je počeo The Billion Oyster Project, projekt naseljavanja kolonija kamenica na umjetnim grebenima u estuariju Hudsona.
Učenici su za početak trebali dvije stvari: jednostavne čelične konstrukcije i što više praznih školjki kamenica iz njujorških restorana kojima će stvarati staništa za nove kamenice. Lokalna zajednica odmah je reagirala. Restorani su im dosad dali 20 milijuna praznih kamenica i još ih snabdijevaju, 50 uzgajališta kamenica dalo im je kamenice za razmnožavanje i naučilo ih kako se stvaraju nove kolonije, instruktori ronjenja obučili su ih i prate u radu pod vodom, biolozi pomažu u praćenju i planiranju projekta. Za učenike, ovaj projekt će biti praktični pred-studij Pomorskih znanosti. Kako je rekao za Wall Street Journal Peter Malinowski, direktor škole nadležan za ovaj projekt, “problem velikih gradova na morima i rijekama je što ne puštaju ili ne potiču mlade da izraze svoju povezanost s vodom, jer ta je povezanost realna i može biti veliki pokretač. Naši učenici rodili su se na Hudsonu, odrastaju na rijeci. Njujorška luka zapošljava 300.000 ljudi, od kojih je samo 12 posto išlo u školu u ovom području. Ta nepovezanost se osjeti na nebrizi za cijelo područje luke.” Prva mjerenja pokazala su da je na nekim mjestima rijeka već počela pokazivat znakove oporavka, iako je još uvijek, naravno, izložena velikom zagađenju. Cilj je do 2030. vratiti milijardu kamenica u Hudson. Računica je slijedeća. Jedna kamenica može pročistiti četiri litre vode na sat. Luka ima 280 milijardi litara vode. Teoretski, s milijardu zdravih kamenica sva voda u njujuorškoj luci potpuno bi se pročišćavala dva puta tjedno.
