Georges Vernay, čovjek koji je spasio apelaciju Condrieu u sjevernoj dolini Rhone i doveo viognier na kartu svijeta, umro je u 92. godini. Vernay je 1953. preuzeo obiteljsku vinariju sa samo jednim hektarom vinograda u Coteau de Vernon, piše Decanter.com u jučerašnjem in memoriamu. Vernayev otac Francis loze viogniera zasadio je 1937. na zemlji na kojoj su prema tradiciji kraja uzgajali nekoliko različitih poljoprivrednih kultura. Apelacija Condrieu formirana je 1940. godine ali je tek pet godina kasnije,nakon Drugoga svjetskog rata, i službeno priznata. Vina iz Condrieua dotad su se prodavala samo pod generičkim imenom viognier, bez današnjeg naziva apelacije.
Prije nego je condrieu postao svjetski poznato vino, apelacija je gotovo nestala. Godine 1960. uključivao je sedam hektara viogniera za koje se tada vjerovalo da su jedina komercijalno zasađena površina te sorte na svijetu. Do 1986. to se proširilo na 20 hektara, 1990 na 60 hektara, a danas apelacija obuhvaća 184 hektara viogniera. Presudnu ulogu u tom rastu imao je vinarski genij Georgesa Vernaya. “Moj punac bio je istinski, eruditski vinogradar koji je predstavljao sortu viognier”, izjavio je za Decanter Paul Amsellem, koji sa suprugom Christine Vernay, Georgesovom kćeri, danas vodi vinariju. “On dugo nije shvaćao da potpuno sam zastupa cijelu jednu sortu”. Georgesa Veraya opisao je kao “predvodnika u razumijevanju viogniera ali i tehnika njegove vinifikacije”. Vernay je bio jedan od prvih vinara u dolini Rhone koji je koristio termoregulacijske postupke i odležavao condrieu u drvu. Trideset godina bio je predsjednik Condrieua i ostavio trajan trag u francuskom i svjetskom vinarstvu. Vernayeva vinarija, uz Yvesa Cuillerona i Guigal (La Dorianne), najvažniji je proizvođač condrieua.
