Europska Komisija nedavno je objavila novi izvještaj o stanju organskog uzgoja u EU. Organska proizvodnja hrane raste velikom brzinom, otkad je prepoznata kao rješenje za problem prehrane rastuće globalne populacije i istodobno smanjenje utjecaja poljoprivrede na okoliš. U Europskoj se uniji u zadnjih nekoliko godina udvostručila. Najveći udjel poljoprivrednog zemljišta za organski uzgoj imaju Austrija, Švedska i Estonija, s prosječno 18 posto udjela.
U Hrvatskoj je prema podacima Eurostata udjel zemljišta za organski uzgoj u ukupnoj površini poljoprivrednog zemljišta narastao s 2 posto 2012. na 3,2 posto 2014. Europa je drugo najveće svjetsko tržište organske hrane, čija se vrijednost procjenjuje na 22,7 milijardi dolara. Najveći konzumenti su Nijemci, Francuzi i Britanci. Potražnja naglo raste u Danskoj, posebno za organskim mesom i fairtrade proizvodima. Najveća danska tvornica organskog mesa Friland povećala je prihod 7 posto na 101 milijun dolara i kažu da ne uspijevaju zadovoljiti svu potražnju, dok je prodaja Fairtrade proizvoda skočila 12 posto u ovoj godini.
Problem organske proizvodnje koji ističu kritičari, prenosi Euractiv, jest 20 do 25 posto manji urod nego na konvencionalnim farmama, što znači da održavanje volumena proizvodnje zahtijeva veće površine zemljišta pa raste rizik uništenja šuma i biološke raznolikosti. Europska unija, Europski parlament i članice EU trenutno raspravljaju o zakonodavstvu o organskoj poljoprivredi.
Izvori: Eurostat, FIBL-IFOAM, European Union (Organic Monitor).
