U Hrvatskoj se toliko vara na ekološkom voću i povrću da bi Europska komisija mogla blokirati već odobrenih četrdesetak milijuna iz EU fondova, objavio je u petak portal Telegram. Novinar Drago Hedl piše kako je ovaj debakl rezultat revizije Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj (GU AGRI) Europske komisije, koja je utvrdila kako se mjere na području ekološke poljoprivrede ne provode i ima ozbiljnih nepravilnosti u provedbi dvije mjere koje se odnose na ekološku poljoprivredu. Ili jednostavnije, poljoprivredna inspekcija Europske unije izišla je na teren provjeriti kako se u Hrvatskoj troši novac iz EU fondova odobren za jačanje i kontrolu ekološke poljoprivrede i pronašla niz neispravnih ekoloških certifikata, certificirane ekološke poljoprivrednike koji se na istom polju bave ekološkim i konvencionalnim uzgojem, miješanje konvencionalno uzgojenog voća i povrća u pošljke ekološkog za izvoz i slične slučajeve. Novac o kojemu je riječ Hrvatskoj je odobren na temelju dviju mjera: mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene i mjera 11 Ekološki razvoj. Za prvu mjeru odobreno je ukupno 3,78 milijuna eura, za drugu 44,17 milijuna eura.
Želi li sačuvati 40 milijuna eura, Hrvatska ima dva mjeseca da dostavi “uvjerljive dokaze da nije bilo zloupotrebe u raspolaganju odobrenim novcem”. Telegram je zapravo već pisao o ovoj temi, u članku o direktorici Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, koja je u središtu ovog nalaza Europske komisije. Direktorica agencije Matilda Copić, naveli su u članku, našla se u sukobu interesa jer je njenom poljoprivrednom gospodarstvu agencija koju vodi isplatila 56.915,25 kuna, pa ih je vratila kad je stvar otkrivena. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju nije objavila ništa o nalazu i upozorenju Europske komisije koje je stiglo krajem lipnja, niti su odgovorili na novinarska pitanja.
Telegram na temelju svojih izvora upućenih u slučaj i dokumenta koji je potpisala direktorica Glavne uprave za poljoprivredni razvoj Europske komisije Christina Borchmann, navodi dosta sramotne primjere. U dokumentu koji je u posjedu redakcije, među ostalim piše da je revizija na terenu utvrdila “niz problema s certifikacijom ekološke proizvodnje”. Primjerice, uzorak jabuka koje je tvrtka Austria Bio Garantie certificirala kao voće “u prijelazu na ekološki uzgoj”, a zapravo su iz konvencionalnog uzgoja. Ili uzorak aronije koja je imala certifikat ekološki uzgojene, a zapravo je bila u prijelazu na ekološki uzgoj. Jedan korisnik novca iz fondova (vodi se pod šifrom 716579) koji se na tržišu predstavlja kao ekološki proizvođač, imao je jedan certifikat koji je istekao 31. ožujka 2016. i drugi izdan 31. listopada 2016., što znači da je sedam mjeseci radio bez certifikata. Inspektori EU pišu da im je hrvatsko kontrolno tijelo to i potvrdilo. “Ovaj problem izaziva sumnje u kvalitetu kontrola na terenu za mjeru 11”, stoji u nalazu inspekcije Europske komisije. Poljoprivredna inspekcija EU tražila je dodatne informacije o od hrvatske Agencije za plaćanja u poljoprivredi. ”Tijekom revizije hrvatska tijela objasnila su da je dopušteno na jednom gospodarstvu primjenjivati obje metode proizvodnje, i konvencionalnu i ekološku. U tim slučajevima nije bilo jasno mogu li poljoprivrednici uzgajati istu sortu kulture pod ekološkom i konvencionalnom proizvodnjom.” Hrvatska Europskoj komisiji sada mora poslati sve detalje o procedurama koje primjenjuje kad netko na navodno ekološkom posjedu ima i konvencionalni uzgoj i da dokaže kako je hrvatski sistem certifikata i kontrola transparentan i siguran za kupce.
Da stvar bude gora, kaos i nemar u državnoj birokraciji ne ugrožava samo hrvatske kupce stvarajući prostor za masovno varanje na ekološkim proizvodima, već potencijalno ugrožava i egzistenciju stvarnih ekoloških proizvođača. Proizvođač ekološke uljane repice B.Z. iz Đakova ostao je bez novca iz fondova kad je svoju repicu izvezao u Austriju, jer su austrijske inspekcije utvrdile da je u pošiljkama iz Hrvatske u ekološku repicu bila umiješana ona iz konvencionalnog uzgoja. Pomiješali su ih u skladištima PP Valpovo. Dakle, čovjek je u distribucijski centar isporučio čistu ekološku robu i kažnjen je zbog nemara ili namjernih prijestupa u sistemu. Iz ovakvih nalaza Europske komisije, nažalost, mora se zaključiti da se kupci u Hrvatskoj ne mogu osloniti na domaće eko certifikate, jer su nepravilnosti očigledne u cijelom lancu, od izdavanja osnovnih certifikata do ažuriranja i kontrola na terenu. “Nevjerojatna je aljkavost kojom se Hrvatska odnosi prema ekološkoj proizvodnji, pa ne čudi ovakav stav objavljen nakon provedenog nadzora”, zaključuje Telegramov izvor upućen u ovaj slučaj.
Hrvatska ima rok do 24. listopada 2017. da ispravi ovu stvar u Bruxellesu i sačuva milijune eura iz fondova koje hrvatski proizvođači kvalitetne hrane nasušno trebaju. Još jedna tema za ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića koji, podsjeća Telegram, u gotovo svakom svom javnom istupu spominje ogromna sredstva koja Hrvatska za poljoprivredu povlači iz Europske unije.
