Lani je O’Hara, najpopularnija zagrebačka pizzeria, pekla napoletanske i pizze romana, pa je još koristila aktivni ugljen kako bi dobila crno tijesto, pa je od procedure proizvodnje i posluživanja pizze pokušavala režirati i izvoditi određeni spektakularni ritual. Danas je O’Hara znatno ozbiljnije mjesto, a pizze su definitivno bolje. O’Hara se specijalizirala za napoletanu, a ne bi bilo loše da izbace crno tijesto koje je na meniju, budimo realni, zbog teatralnih a ne zbog zdravstvenih razloga.
Tijesto za napoletanu napravljeno je po pravilima zanata: tanko, elastično s jakim mirisom kruha. Tijesto u Karijoli, sa svojim hrskavim rubovima i velikim mjehurima pripada drugom žanru (oven thin crusted pizza) i mislimo, zapravo, da je dobro što su se dvije najbolje zagrebačke pizzerie žanrovski razdvojile.
Sastojci koji se u O’Hari stavljaju na tijesto maštoviti su i prilično vrhunski. Pizza O’Hara, koja košta 96 kuna, na svojoj tankoj i mekanoj ali konzistentnoj kori, sjajno podnosi odležanu govedinu, daterine, mladi špinat, granu padano i slaninu crne slavonske svinje.O’Na Ljuta, zapravo vrlo umjereno ljuta, bazira se na raguu od talijanske kobasice i ukiseljenom jalapeñu, dok ćemo idući put svakako naručiti pizzu s mortadelom od vepra. Skuplje pizze u O’Hari za zagrebačke su kriterije skupe: koštaju izmedju 80 i 96 kuna. I ne doimaju se preveliko (premda nismo uspjeli sve pojesti). No, one vrijede taj novac. O’Hara je u vrlo dobroj formi te se, što je još važnije, kreće u ispravnom, ozbiljnom smjeru. Šteta je jedino što je ponuda vina posve irelevantna. Izbor piva je izvrstan.
O’HARA
Ivane Brlić Mažuranić 1B, Zagreb
HRANA + 4/5 VINSKA KARTA 2/5 AMBIJENT 3/ 5 SERVIS -4/5
sve kartice
