Proizvodnja vina u RH u 2016. godini je bila za 21,6 posto manja u odnosu na 2015. godinu. Trendovi u 2017. godini su također negativni i procjene su da će u 2017. godini proizvodnja vina biti manja za više od 10 posto u odnosu na 2016. godinu.
CIJELI VINSKI IZVJEŠTAJ 2017. MOŽETE PROČITATI OVDJE
Statistički podaci ukazuju da Izvozna strategija hrvatskih vina još uvijek ne dostiže željene ciljeve, dok je uvoz vina, iako u padu, i dalje veći u odnosu na izvoz. U prvih šest mjeseci 2017. godine izvoz vina u odnosu na 2016. količinski raste uz indeks 250, a financijski indeks je za isto razdoblje 170. Treba, međutim, naglasiti da je prosječna izvozna cijena dramatično pala u 2017. i iznosi 2,25 eura po litri, dok je u 2016. iznosila 3,31 eura po litri. Činjenica je da je u promatranom razdoblju količinski i financijski uvoz stagnirao (indeks 95), ali prosječna cijena raste (indeks 105) i trenutno iznosi 1,01 eura po litri, dok je u 2016. iznosila 0,96 eura po litri.
Iako vinogradarstvo i proizvodnja vina u Republici Hrvatskoj u europskim, a osobito svjetskim razmjerima zauzimaju ipak minorno mjesto, oni za Republiku Hrvatsku imaju razmjerno važno značenje, osobito zato što vino može predstavljati izvozni proizvod, kako izravnim izvozom, tako i neizravnim, tzv. “nevidljivim” izvozom kroz turizam. U Hrvatskoj, zahvaljujući ponajprije prirodnim raznolikostima, vinorodna su područja međusobno različita i, razumljivo odlikuju se različitim, mahom vrlo kvalitetnim vinima što Hrvatskoj uistinu može objektivno priskrbiti epitet zemlje vina. I ne samo to. U pojedinim dijelovima Hrvatske, vino je i sastavnica životnog stila temeljenog na povijesti i tradiciji, ali i sastavnica nacionalne kuhinje, kulture pa i nacionalnog ponosa.
Važno je pri tome napomenuti kako se ponajbolja vinogradarska područja nalaze upravo na onim mjestima gdje se ne mogu uzgajati druge poljoprivredne kulture (brdoviti obronci i sl.) što stvara uvjete da se upravo na tim mjestima stanovništvo može baviti ekonomski isplativom djelatnošću. Istodobno, svjetska industrija vina raste. Svjetsko tržište vina se uobičajeno dijeli na tradicionalna i nova tržišta vina u razvoju. Na temelju statističkih podataka iz posljednjih godina, moguće je zaključiti kako na tradicionalnim tržištima dolazi do opadanja potrošnje vina uz istodobno povećanje potražnje, pa time i potrošnje vina veće kvalitete sa zavidnim karakteristikama. Razlog tomu je ponajprije promjena životnih navika vidljiva u težnji za zdravi(ji)m životom, što dovodi do restrukturiranja potrošnje (alkoholnih) pića osobito u korist vode, mineralne vode i voćnih sokova. Također, dolazi do povećanja potrošnje supstituta, osobito onih čiji proizvođači imaju veću financijsku snagu, pa time i konkurentsku snagu, što se ponajprije odnosi na pivo, koje je danas proizvod kojeg prate izuzetno velike promotivne kampanje. Sve to znači da na svjetskom tržištu vina dolazi do zaoštravanja dva vida konkurecije. Jedna se borba vodi između vina i drugih izravnih i neizravnih konkurentskih pića i napitaka, a druga između proizvođača i ponuđača vina međusobno. Potonje se osobito odnosi na konkurenciju vina na tradicionalnim i novim tržištima vina u razvoju. Sve je to generalno doprinijelo i padu cijena na svjetskom tržištu vina.
Trend na strani ponude na svjetskom tržištu vina je, s jedne strane, nedvojbeno sve veća koncentracija proizvodnje i standardizacija ponude vina te, s druge, diferencijacija potražnje u različite kvalitativne kategorije vina, osobito u smjeru najviših kvalitativnih kategorija premijskih vina s generičkim podrijetlom.
Svjetska proizvodnja vina u 2017. godini bilježi pad od -8,2% u odnosu na 2016. godinu, odnosno sa 268,8 milijuna hektolitara u 2016. a 246,7milijuna hektolitara u 2017. godini. Glavni generatori ovakvog pada su najveći svjetski proizvođači vina poput Italije u kojoj je prizvodnja pala 22.8 posto, Francuske s padom od 18,8% i Španjolske s padom proizvodnje od oko 15% u 2017. godini. Glavni razlog ovakvom padu bio je rani mraz koji je ove zemlje, posebno Italiju, pogodio u travnju. Uslijedilo je razdoblje velikih suša, koje su dodatno utjecale na prinos grožđa. Pad proizvodnje u navedenim zemljama u 2017. godini je iznosio oko 30 milijuna hektolitara u odnosu na 2016. godinu. Najveći rast proizvodnje bilježi Brazil, 164 posto u odnosu na 2016. godinu. U 2016. godini svjetska proizvodnja vina je pala za 2,1 posto u podnosu na 2015. godinu, pri čemu su Italija i Španjolska bilježile rast proizvodnje.
Svjetska potrošnja vina u prosjeku godišnje raste za milijun hektolitara, pri čemu se očekuje da bi ove godine bilanca proizvodnje i potrošnje bila gotovo na nuli. Svi ovi trendovi utjecat će na porast cijene vina u narednom razdoblju. Svakako treba istaknuti da je Europska unija, kao regionalna organizacija europskih država, nedvojbeno vodeći svjetski proizvođač, potrošač, izvoznik i uvoznik vina. Kvaliteta vina iz gotovo svih zemalja Europske unije je neupitna i prepoznatljiva je u svjetskim razmjerima, a to je i razumljivo ako se uzme u obzir već milenijsko iskustvo u proizvodnji vina na ovim prostorima. Zbog svega navedenog, vinogradarstvo i vinarstvo nedvojbeno predstavljaju jedan od najvećih i najvažnijih sektora poljoprivrede zemalja članica Europske unije, a vina iz Europske unije su po kvaliteti, autentičnosti i tradiciji najbolja svjetska vina. Cijeli svijet zna za vinorodna područja Champagne, Bordeauxa, Rioje, Chiantija, Porta ili Tokaja. No, uprkos rastu kvalitete vina, potrošnja polako opada. Unatrag zadnjih deset godina, uvoz je rastao stopom od 10 posto godišnje dok se izvoz vrlo sporo povećava.
Unatoč tome, Europska unija je najveće tržište vina, jer raspolaže s 45 posto svjetskih površina pod grožđem, na kojima se proizvodi oko 160 milijuna hektolitara vina, oko 59 posto ukupne svjetske proizvodnje.Europska unija ima 70 posto udjela u svjetskom izvozu vina te 57 posto u svjetskoj potrošnji vina, što znači da je Europska unija ujedno i najveći izvoznik, ali i najveći uvoznik vina.
Dr. sc Đuro Horvat je vinski konzultant, jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za tržište vina
