Karijolina mala pizza u dijametru je široka 27 centimetara, a standardna velika, 35 centimetara. Tijesto za malu pizzu teško je 150 grama, a za veliku između 220 i 250 grama. Ova inovacija, koju je Karijola uvela lanjskog ljeta, nakon što je petnaestak godina pekla isključivo pizze veličine mlinskog kamena, iznimno je važna i pozitivna. Evo zašto.
Prvo, sada svatko može pojesti cijelu pizzu a da se baš ne prejede. Premda smo dugogodišnji Karijolini vjerni obožavatelji, uglavnom smo morali ostavljati po četvrtinu pizze. Drugo, puno je lakše razvaljati malu nego veliku pizzu. Kod velikih pizza u sredini tijesto počinje podsjećati na palačinke, jer dolazi do raspada glutenske strukture. Kod manje pizze tijesto samoj sredini ostaje donekle čvrsto. I treće, manje pizze u Karijoli su tridesetak kuna jeftinije od velikih, što za dio potrošača nije nevažno.
Naša mala pizza s bresaolom i mozzarellom buffala stoji 54 kune, a velika 82. I naposljetku, što će vam više od 1000 kalorija, koliko sadrži manja pizza, u jednom obroku? Sama pizza bila je uobičajeno briljantna, s hrskavim tijestom i velikim mjehurima tipičnima za žanr koji se unatrag dvadesetak godina naziva njujorškom pizzom tanke kore. Bresaola, mozzarella i rikula također su bile vrlo dobre, dok bi se na kvaliteti maslinova ulja moglo poraditi. Među vinima logično je naručiti Coronicu od bijelih i Miloša među crnima (u subotu ga je ponestalo), dok među pivom uvjerljivo dominira Prvo viško. Izbor žestokih pića zaostao je, nažalost, u nekim pradavnim vremenima. Karijola i nakon svih ovih godina ostaje jedna od dvije najbolje pizzerije u Zagrebu. Svi znamo koja je druga.
