“Riječ je o barem sedam do osam stotina ljudi samo za istarske vinarije,” kazao nam je jučer Ivica Matošević, s kojim smo razgovarali o problemu radne snage u hrvatskoj vinskoj industriji. “Ni u drugim dijelovima Hrvatske nije bitno drukčije.” Čini se da se hrvatska vinska industrija suočava sa strukturalnom krizom: riječ je o manjku radne snage. Ista takva kriza već je pogodila hotelsku i restoransku industriju.
Istarski vinari prije su problem manjka lokalnih radnika rješavali dolaskom ljudi iz unutrašnjosti zemlje, osobito iz Slavonije. No, kako se zbog masovnog iseljavanja u države Europske unije slavonski bazen ispraznio, u istarskim vinarijama više nema tko raditi. “Nije riječ samo o sezoncima koji se angažiraju za berbu, nego o svim vrstama poslova,” smatra Matošević, “Meni, primjerice treba netko tko poznaje jezike i tko će goste voditi kroz vinariju. Međutim, potrebni su nam i brojni fizički radnici. Mislim da su kolege u Dalmaciji u sličnoj situaciji.”
Hrvatske su vlasti za ovu godinu odobrile 4600 radnih dozvola za strane radnike u hotelskom i ugostiteljskom sektoru. Sada i vinari zahtijevaju radne dozvole za strance. “Ako ne počnemo zapošljavati strance, vinarije više neće moći normalno funkcionirati,” tvrdi gospodin Matošević, s kojim se slažu i drugi vodeći istarski vinari, poput Marina Markežića i braće Benvenuti.
Hrvatski vinari u ovom trenutku najviše, prirodno, računaju na radnu snagu iz Bosne i Hercegovine, ali pretpostavljaju da će s vremenom početi zapošljavati gastarbajtere iz Srbije, Albanije i Makedonije. Uvoz radne snage za europsku je vinsku industriju već godinama uobičajeni postupak. Svatko tko je obilazio velike talijanske vinarije, zna da u vinogradima i podrumima radi vrlo mnogo imigranata. Očigledno je da će se i hrvatska vinska industrija uskoro morati osloniti na stranu radnu snagu.
