Ana Roš, Janez Bratovž, Luka Košir, Jorg Zupan, Jure Tomič (i neki drugi slovenski chefovi) neupitne su zvijezde progresivne srednjoeuropske kuhinje. Ne treba ni spominjati da je Anu Roš San Pellegrino proglasio najboljom cheficom na svijetu. Pa ipak, na jučerašnjoj dodjeli Michelinovih zvjezdica za europske gradove, niti jedan slovenski restoran nije dobio zvjezdicu, premda se radilo o dijelu Europe kojem Slovenija pripada. Kako je, dakle, moguće da baš ni jedan slovenski restoran nije dobio Michelinovu zvjezdicu?
Slovenija je štoviše, ostala jedina zemlja u zapadnom dijelu regije, između Hrvatske, Italije i Austrije, koju Michelin uporno ignorira. Jedan od odgovora na ovo pitanje možda leži u veličini tržišta. Slovenija je, razumljivo, premalo tržište za samostalni Michelinov vodič, bilo da je riječ o tiskanom ili o digitalnom izdanju. Slovenija, nadalje, ne posjeduje turistički potencijal Hrvatske, koji je natjerao Michelin da dođe kod nas. No, nije riječ samo o veličini lokalnog tržišta ni o turizmu.
Michelin spada u one organizacije koje su izrazito podložne lobiranju. Za tu je tvrdnju bezbroj dokaza: od dodjeljivanja zvjezdica još neotvorenim restoranima, preko bedaste i nestručne raspodjele preporuka u Hrvatskoj, do Michelinove ofenzive na Aziju gdje su, ispravno, prepoznali novo strateško tržište, pa su učinili baš sve što mogu da ga što prije zauzmu.
Michelinovu parišku središnjicu očigledno nitko nije dovoljno često maltretirao informacijama o slovenskoj gastronomskoj sceni koja je, ponovimo, u mnogočemu naprednija i sofisticiranija od hrvatske, ali koja eto nema ni jednu zvjezdicu, dok Hrvatska ima tri, što bi se iduće godine trebalo povećati.
Čini se da je slovenska vlada propustila angažirati Michelin kao što je to bila učinila hrvatska Vlada prije tri godine, kada su inspektori prvi put došli u Hrvatsku. A sada dolaze redovito, uz godišnju naknadu koju Michelinu isplaćuje država. Cijela se ta operacija pokazala iznimno uspješnom jer se radi o najjačem promotivnom alatu hrvatske gastronomije: dva od tri hrvatska Michelinova restorana već su bukirani do kasnog ljeta. U svakom slučaju, velika je šteta što je najvažniji svjetski restoranski vodič ponovo zaobišao jednu od najuzbudljivijih europskih restoranskih industrija.
