Na crnoj ploči ispred ulaza u lijepo uređeni bistro M (Mazzini 27) u povijesnom središtu Verone, često se ponavlja riječ artigianale.
Pa tako u M27 tvrde da peku artizanske pizze i kuhaju artizanske paste. Pa nas je zanimalo je li navodna artizanska pizzeria u glavnoj veronskoj ulici za shopping, punoj velikih modnih brendova s drugorazrednim izborom robe, tek uobičajena turistička podvala ili nešto ozbiljniji pokušaj bavljenja ugostiteljstvom.
Nažalost, pokazalo se da je riječ o prevari kompromitantnih razmjera. Naime, u M27 naručili smo biftek i pizzu s parmezanom i kuhanom šunkom. Dobili smo pizzu posutu s puno bijelog praha, okusa mokrog papira i bez ikakvog mirisa.
Kad smo konobara pitali što su nam to stavili na pizzu, čovjek je hladno priznao da je riječ o mljevenom parmezanu iz vrećice.
Dakle, u bistrou u glavnoj ulici jednog od najljepših talijanskih gradova, na pizzu, koju proglašavaju artizanskom, hladno stavljaju mljeveni sir iz samoposluživanja, premda se na meniju decidirano spominje parmigiano reggiano, što svakoga tko voli hranu izravno asocira na velike kriške aromatičnog, umamiziranog, orašastog sira, a ne na neukusni sadržaj onih neuglednih vrećica iz dućana. Koliko nam je poznato, ni jedna pristojna zagrebačka pizzeria već dugo ne koristi parmezan iz vrećice.
Slučaj M27 u Mazzinijevoj ulici u Veroni pokazuje kako je prevarantski i podcjenjivački pristup ugostiteljstvu prilično univerzalna pojava. I da nikoga u Hrvatskoj ne treba impresionirati kada se kod nas otvori pizzeria s vlasnicima ili pizzaiolom koji je došao iz Italije. Svi su se takvi pothvati dosad pokazali kolosalnim promašajima.
