Jedan uvoznik vina iz Hong Konga otvorio je rezervacije za vinsku večeru kakva dosad nije viđena u povijesti vinske industrije, barem ne javno. Tema večere je 19. stoljeće. Na večeri zakazanoj za listopad ove godine, točit će se najmanje četiri vina iz razdoblja prije filoksere, dva iz Burgundije, first growth Château Lafite Rothschild iz berbe 1865. i third growth Chateau Giscours. Na listi su i više od 100 godina stari Latouri i Château d’Yquemi.
Filoksera je, kako je poznato, krajem 19. stoljeća poharala europske vinograde i natjerala vlasnike da svoje stare loze cijepe na američke koje su otporne na ovu pošast. Zbog toga se vina iz vinograda otprije filoksere posebno cijene i smatraju superiornima.
Vrtoglava najava večere u Hong Kongu, koja će se naplaćivati 12.000 dolara po osobi, međutim, izazvala je niz pitanja u vinskim krugovima. Glavno pitanje je porijeklo vina. Organizator večere, osnivač tvrtke Fine Wine Experience Linden Wilkie, kaže da su mu transparentnost i sljedivost glavni prioritet, pa u organizaciji blisko surađuje s londonskom aukcijskom kućom Christie’s.
Chateau d’Yquem
Na večeri će se ukupno točiti četiri vina kuće Bouchard Père & Fils, među njima i Meursault-Charmes iz 1846, Beaune-Grèves Vigne de l’Enfant Jesus iz 1865. i 1892. te Montrachet iz 1885. Sva vina, prema tvrdnjama organizatora, daje sama vinarija iz svoje arhive u Beauneu. “Oni vode savršenu brigu o svom blagu, svakih nekoliko desetljeća prečepljavanju vina, žrtvuju biznis da bi isto vino dotakali u arhivske boce i bacaju vina koja više nisu u formi,” rekao je Wilkie za Drinks Business.
Château Lafite Rothschild iz legendarne berbe 1865. zadnji se put na aukcijama pojavio prije 12 godina, u Christie’su, i tada je boca prodana za 10.575 dolara. Drugi Lafite koji će točiti je iz 1874. Obje boce su iz podruma “uglednog američkog kolekcionara” koji vina iz 19. stoljeća kupuje od 60-tih. “Njegova kolekcija na tržištu se pojavila 2000. godine i svako toliko se pojavi po nekoliko boca. Šezdesetih i sedamdesetih kad su aukcije vina bile novost, velike količine vina iz 19. stoljeća prodane su iz europskih aristokratskih kuća. Takve je podrume danas gotovo nemoguće naći,” tvrdi Wilkie
Iz podruma istog američkog kolekcionara dolazi i Château Latour iz 1892. dok Latour 1896 dolazi iz vinarije. Iz još jedne neimenovane američke kolekcije za večeru su otkupili Château d’Yquem iz 1896. Vino je prije nekoliko godina kušala i ponovno etiketirala d’Yquemova maitre de chai (šefica podruma) Sandrine Garbay. Château Giscours iz 1865. dolazi iz jedne europske kolekcije, preko starog trgovca vinima specijaliziranog za rijetka vina. Kolekcija je stara nekoliko desetljeća.
Jean Bourdy Blanc Vieux d’Arlay, vino iz Jure iz berbe 1898. također dolazi iz arhive u vinariji. Tokaji Aszú 5 Buttig iz 1834. iz Prinečvske kuće Bretzenheima i Tokaji Essence Baron Maillot, navodno imaju besprijekornu sljedivost. Dvije su se boce prvi put pojavile na tržištu 1920-tih, kad su ih otkrili Berry Bros &Rudd. O tome Benjamin Wallace dosta živopisno piše u svojoj knjizi The Billionaire’s Vinegar: The Mystery of the World’s Most Exensive Bottle. “Naše dvije boce su vlasništvo poznatog i cijenjenog trgovca vinima i konosera Johna Averyja. On je ih je kupio na aukciji u Christie’s 1976. i čuvane su savršenim uvjetima u njegovu podrumu u Bristolu,” objasnio je Wilkie.
Drugo pitanje koje muči komentatore jest koliko je najavljenih vina uopće još pitko. Dvanaest tisuća eura dosta je velik rizik za goste koji znaju da neka vina koja se tamo otvore mogu biti mrtva ili pretvorena u ocat. Velika vina mogu trajati desetljećima, ali 150 godina je zaista mnogo. Organizator na to, očekivano, nije mogao odgovoriti. “Nitko nije besmrtan, sva vina na kraju postaju nepitka, ali neka zaista mogu trajati desetljećima pa i stoljećima. Najbolje boce s velikih terroira, iz najboljih berbi 19. stoljeća, ako su propisno čuvane još mogu biti divne. Neka vina mogu biti mrtva kad ih otvorimo. Druga će možda samo postati krhka i delikatna. A neka će biti još puna i sasvim živa. Čaša vina iz 19. stoljeća koja je objektivno bolja od nečega iz 20. i 21. stoljeća velika je rijetkost, to su izuzeci. Privilegij je uopće kušati vina koje su prijašnje generacije sačuvale za nas. To izaziva posebnu vrstu znatiželje, susret s nečim prastarim, a živim.” zaključio je Wilkie.
