Potražnja za radnom snagom u Hrvatskoj u srpnju je pala na najnižu razinu u prošle tri godine za isto razdoblje, a pad je najveći upravo na obali, gdje se ove godine očekivala povijesno uspješna turistička sezona, objavio je današnji Novi list pozivajući se na Ekonomski institut. Podaci su objavljeni povodom izlaska novog mjesečnog indeksa online oglasa slobodnih radnih mjesta (OVI), koji Ekonomski institut izrađuje na temelju oglasa na portalu Moj posao. Statistike se poklapaju sa slikom na terenu.
U jadranskim se destinacijama ove godine, naime, nije pojavio značajan broj očekivanih gostiju. U hrvatskom turizmu i dalje nedostaje radne snage, ali pad potražnje za sezoncima u srpnju pojačao je zabrinutost u turističkom biznisu. Najviše je usporila potražnja za konobarima, čak 32 posto, slijede kuhari sa 6,6 posto pada, dok je potražnja za prodavačima ista. Što može značiti da se manji broj turista najprije odrazio na poslovanju ugostitelja ionako oslabljenih udvostručenjem PDV-a, dok se ugostitelji koji rade i zapošljavaju na crno ionako ne pojavljuju u statistikama.
Ovi su podaci još jedan dokaz štete koju je nekompetentnost hrvatske Vlade, ali i značajnog dijela aktera turističkog biznisa u Hrvatskoj, nanijela turizmu kao najjačem generatoru BDP-a. Koncept hrvatskog turizma zastario je i u špici sezone ne nudi dovoljnu vrijednost za novac. Vlada je poreznom politikom i birokratskim propisima oslabila ugostiteljstvo koje je ključni segment turističke usluge, golemi generator prihoda u turizmu. jednu od djelatnosti koja se može brzo prilagođavati novim trendovima o održavati interes kupaca i biznisa koji, ovisno o kvaliteti svog proizvoda, može dizati i rušiti destinacije.
Važno je naglasiti da Hrvatskoj i dalje nedostaje radne snage, a to se odnosi i na turizam. Ukupna srpanjska potražnja za radnicima bila 10,8 posto veća nego prošle godine. Usporavanje potražnje znači da ugostitelji teže popunjavaju slobodna radna mjesta, što se sada poklopilo i s manjim brojem turista i manjim prihodima.
Istodobno, premale kvote za uvoz radne snage ove su se sezone poklopile s jačim iseljavanjem domaćih radnika i sa činjenicom da sve manje hrvatskih sezonaca želi odrađivati turističke sezone u ugostiteljstvu zbog loših uvjeta: previše poslodavaca nudi skandalozno loš smještaj, ne poštuju radno vrijeme, ne daju slobodne dane, isplaćuju plaće na crno ili nepotpune iznose i slično. Poslodavci stalno traže povećanje kvota za uvoz stranih radnika i ove godine one su tri puta povećane, nakon što je sezona počela, tako da se kvota popela na 38.800 radnih dozvola.
Srpanj je često mjesec zatišja u hrvatskom turizmu, odatle i izraz srpanjska rupa. No na većem dijelu obale situacija se nije popravila ni do 15. kolovoza. Druga polovica kolovoza mogla bi donijeti poboljšanje zbog talijanskog Ferragosta, posebno u Istri i na Kvarneru, ali treba uzeti u obzir da su se i Talijani donekle financijski oporavili i ponovno idu na daleke egzotične destinacije ili na mediteranske destinacije, luksuznije od onih koje im se nude u Hrvatskoj ili slične a bitno jeftinije od onih koje se nude u Hrvatskoj poput Turske, Španjolske i Grčke.
