Na Tibetu, u okrugu Qushui koji pripada Lhasi, u mjestu Cai Na Xiang svake godine loze rađaju na 3.563 metra nadmorske visine. Taj “supervisoki vinograd čiste zemlje” odnedavno nosi titulu najvišeg na svijetu u Guinnessovoj knjizi rekorda, u čijem se novom izdanju objavljenom 27. rujna prvi put uvodi ova kategorija, piše DecanterChina.com.
Kineski pioniri u vinogradu Cai Na Xiang
Vinogradarska konkurencija na planinskim vrhovima nije beznačajna. Vinogradi argentinske vinarije Colomé nalaze se na 3.111 metara nadmorske visine, a na sličnim se visinama nalazi i nekoliko himalajskih vinograda. Ovaj najviši zasađen je na oko 67 hektara na Tibetanskom platou, s 11 sorti grožđa među kojima su vidal, muškat i autohtona sorta Bei Bing Hong koja se koristi za ledena vina. Vinograd održava kineska tvrtka Rong Shun Biotechnology Development.
Loze su počeli saditi 2012. Nakon nekoliko neuspješnih pokušaja na nižim položajima, ustanovili su da bi loze mogle preživljavati i rađati u vrtovima planinskih sela u području Cai Na. Riječ je o kraju čije ime na tibetanskom znači “izvor povrća”. Tamo su, međutim, shvatili da ništa od onoga što su naučili o vinogradarstvu u nižim predjelima ne važi za Cai Na Xiang.
Ekstremna nadmorska visina osigurava više sunca i gotovo eliminira rizik od bolesti vinove loze, ali donosi i velike probleme poput proljetnih hladnoća i suša, jesenskih mrazova, zimskih pješčanih oluja i ljetnih oluja te opeklina loza od ultraljubičastog zračenja. Vinogradi se u takvim uvjetima u proljeće ne smiju navodnjavati pa na Tibetu vlagu lozama osiguravaju posebnim sustavima uvezenima iz Izraela, dok su berbe relativno kasne.
Vinogradi Ao Yuna na Himalaji
Uz pomoć tibetanskih vlasti Rong Shun Biotechnology planira značajno proširiti vinograde na Tibetanskom platou, cilj je do 2022. zasaditi 666,7 hektara, izgraditi vinariju i hotele, kako bi se zaposlilo lokalno stanovništvo.
Najcjenjenije vino iz visokih himalajskih vinograda je Ao Yun vinarije Shangrli-La u vlasništvu Moët & Hennessy’s Wine Estatesa (LVMH). Vinogradi su zasađeni 2002. godine s 90 posto cabernet sauvignona i 10 posto cabernet franca. Svi ekstremno visoki vinogradi obrađuju se isključivo ručno, ponekad i bez struje, jer je na te visine praktički nemoguće dovesti mehanizaciju.
