Ova je godina upravo ekscentrično uspješna za hrvatska vina, kad je riječ o najvažnijim međunarodnim trofejima. Hrvatska su vina osvojila deset zlatnih medalja na Decanterovim Svjetskim nagradama, i još dvije na International Wine Challengeu. Usporedimo li ta natjecanja sa sportskima, možemo sa zaista velikim zadovoljstvom konstatirati kako su hrvatska vina u 2018. godini dobila čak 12 zlatnih olimpijskih medalja.
Uza sve to, neka od najboljih vina, kako to uvijek biva na napornim slijepim kušanjima, nisu nagrađena, što ne umanjuje njihovu vrijednost. Najbolji je primjer Claijev Sveti Jakov, koji nije osvojio zlato ni na Decanteru ni na IWC-u, ali ga je zato ovih dana Decanter proglasio jednim od 10 svjetskih vina koje morate probati prije smrti.
Zbog zaista impozantnog kvalitativnog uzleta hrvatskih vina koji se, međutim, ne manifestira ni na izvoznim brojkama niti na vinskim kartama nekih velikih domaćih hotelskih lanaca, ovogodišnji, treći izbor Kulta Plave Kamenice za Vino godine, počinjemo najopsežnijom listom kandidata dosad.
Na listu smo uvrstili, prirodno, sve osvajače svjetskih zlatnih medalja, zatim nekoliko vina koja mi smatramo iznimno važnima, pa nekoliko manje poznatih, ali izvrsnih vina koja nam je sugerirao jedan od vodećih hrvatskih sommeliera te jedno tipično supermarket vino koje kvalitetom i koncentracijom drastično iskače iz cjenovne kategorije do 40 kuna.
Budući da se među kandidatima za Vino godine nalaze isključivo vina koja se ove godine nalaze na tržištu, morali smo preskočiti neka od trenutno najimpresivnijih hrvatskih vina poput novog izdanja Birina grka Defora, Lagunine 240 dana macerirane Malvazije iz 2012. ili doista briljantnog Beljeva Cabernet Sauvignona iz 2016. Ta će vina sasvim sigurno ući među glavne favorite za Vino godine u našem izboru 2019. Nismo, nažalost, mogli uvrstiti niti jedinstveni Krauthakerov Nebbiolo, jer ga uopće nema u distribuciji osim u dva ili tri restorana.
Za Vino godine glasuje se po istim načelima kao za Restoran godine i Chefa godine. Glasači su isključivo profesionalci, dakle sommelieri, vinski kritičari i wine buyeri za restorane i hotele. Može se glasovati za pet vina, s tim da prvo dobiva deset, drugo osam, treće šest, četvrto četiri, a peto dva boda.
Lista je, naravno, otvorena, što znači da svaki birač može glasovati i za vino koje nije na ovoj listi i bodovati ga po istom principu.
Evo najopsežnije dosadašnje liste kandidata za izbor Vina godine Kulta Plave Kamenice, koji provodimo u suradnji s Vivatom, jednom od vodećih domaćih tvrtki za uvoz i distribuciju vina.
Ova obiteljska vinarija iz pazinskog vinogorja iznenadila je i lokalnu i svjetsku vinsku scenu zlatnom medaljom na Decanterovim Svjetskim nagradama
Korlat je uvjerljivo najprodavaniji brand u premium kategoriji hrvatskih crnih vina. Ako vino koje funkcionira kao brend osvoji zlatnu medalju na Decanterovim Svjetskim nagradama, to upućuje na fenomenalne vinograde i vrlo pažljivu proceduru u podrumu.
Cattunarova macerirana malvazija godinama spada među najoriginalnija i najmoćnija istarska vina. Zaista nam je drago što je osvojila Decanterovu zlatnu medalju.
Claiev Sveti Jakov iz 2015, jedno od deset vina koje morate probati prije smrti (tvrdi Decanter) najbolja je njegova malvazija dosad. Ona je i oranž i elegantno, mekano bijelo vino, i vino koje transcendira žanrove i opise. Apsolutno spektakularno.
Riječ je o vjerojatno najneočekivanijoj Decanterovoj zlatnoj medalji za Hrvatsku. Mladi bračni par Cossetto iz mjesta Brokvari kraj Višnjana osvojio je Decanterovih 95 bodova za svoju malvaziju nazvanu prema izlasku sunca u njihovu vinogradu. Obitelj Cossetto iz Višnjana bila je relativno anonimna i na hrvatskom tržištu.
Ovaj cuvee chardonnaya, malvazije i bijelog pinota koji je osvojio zlato na IWC-u, i koji smo prvi put probali u vrlo dobrom restoranu Badi kraj Umaga, jedno je od najkompleksnijih istarskih vina.
Po našem je ukusu Fakinov Teran iz 2017. još premlad, s previše rubova. No, vino je toliko ekspresivno da je natjeralo Decanterove suce da ga ocijene s 95 bodova i nagrade zlatnom medaljom.
Marko Fakin jedini je vinar uz Vladu Krauthakera koji se plasirao na ovu listu s dvije etikete. To se dogodilo zato što se šampionska La Prima iz 2015. i dalje može pronaći u ponekim hrvatskim restoranima, i što je riječ o doista revolucionarnoj malvaziji, koja je za stilski razvoj glavne istarske sorte jednako značajna kao Lagunina Vižinada iz 2013, Kozlovićeva Santa Lucia iz 2015. ili Claijev Sveti Jakov.
U vrijeme kad cijeli svijet mrzi barikirana bijela vina, bujska obitelj Franković svojom je ultrabarikiranom malvazijom Koronom uspjela osvojiti Decanterovu zlatnu medalju. Svaka čast.
Galićev je sauvignon već tri godine zaredom jedan od najboljih u Hrvatskoj. Elegantan, s električnom strukturom i jakim zelenim mirisima.
Bijeli pinot je sorta koju više nitko ne voli, a Iločki podrumi prodaju buteljku svog pinota za 30 do 35 kuna. Riječ je o apsolutno najboljoj vrijednosti za novac u Hrvatskoj, jer iločki Bijeli pinot iz lanjske berbe posjeduje baš nevjerojatnu koncentraciju, uljastu teksturu i vrlo bogat aromatski sklop. Senzacionalno vino, s obzirom na cijenu.
Jedan od najelegantnijih oranža proizvedenih u Hrvatskoj. Premda nam se berba 2015. čini robusnijom i uzbudljivijom, i 2016. mora ući u svaki izbor najboljih hrvatskih vina.
Ova vinarija iz Železne gore kraj Štrigove gotovo redovito proizvodi vina svjetskog potencijala. Zlatna Decanterova medalja za pušipel (šipon, furmint) važan je korak u afirmaciji te hrvatsko-slovensko-mađarske sorte, koja bi mogla postati svjetski klasik.
Radi se o jednom od najboljih međimurskih vina, te o jednom od dva ili tri najbolja hrvatska sauvignona.
Kozlovićevo prestižno vino iz 2015. vjerojatno je najkompleksnija klasično proizvedena malvazija do danas. Njen poluburgundski rukopis, apsolutna elegancija i neobična ozbiljnost za istarska vina, pokazuje smjer u kojem bi se malvazije u formatu velikih svjetskih vina mogle kretati u idućih dvadesetak godina. Gianfranco Kozlović i Milan Budinski (Laguna) ostavljaju dojam ljudi koji najozbiljnije promišljaju budućnost velikih malvazija.
Krauthakerova serija maceriranih bijelih vina apsolutno je fascinantna, o čemu svjedoči i Decanterova zlatna medalja za kod nas pomalo ekscentrični hibrid Incrocio Manzoni.
Jedno do najboljih slatkih vina u Hrvatskoj i još jedna Decanterova zlatna medalja.
Bogata vina obitelji Bogoević-Marušić, pionira maceriranih vina na Pelješcu, spadaju u najuži vrh hrvatske vinske produkcije.
Otkako se pojavila na tržištu, Punta Greca s istoimenog malog rta u južnoj Istri, najozbiljniji je hrvatski merlot. Punta Greca iz 2015. godine još je jako mlada, ali pokazuje iznimni potencijal, koji bi je mogao dovesti do zlata ili platine na velikim svjetskim natjecanjima.
Vjerojatno najekspresivnija graševina koja se trenutno može kupiti u Hrvatskoj. I polusuha varijanta podjednako je impresivna.
Ovo monumentalno bijelo vino, koje se zasad proizvodi u mikrokoličinama, moglo bi promijeniti scenu bijelih vina južne Hrvatske baš kao što je to Frano Miloš prije četvrt stoljeća sa Stagnumom učinio na sceni crnih vina južne Hrvatske.
Nerica se unatrag tri godine nametnula kao model za moderne pošipe. Pošip iz 2016. godine osvojio je zlato na Decanterovim Svjetskim nagradama, dok je Pošip iz 2017. još impresivniji, svježiji i elegantniji. Zaista veliko vino za vrlo pristojan novac. Nerica je lani proizvela i jedan od najboljih dalmatinskih rosea ikad kojeg, međutim, baš nije bilo na tržištu.
Igor Radovanović još je jedan mladi korčulanski vinar čiji rukatac pokazuje što se sve može postići s bijelim vinima na dalmatinskim otocima. Radovanovićev Rukatac, koji košta oko 10 eura, izvrsna je vrijednost za novac.
Riječ je o najambicioznijem i najkompleksnijem hrvatskom pjenušcu koji je do danas izašao na tržište.
Ovaj neobični cuvee pet crnih sorti, uključujući i bojadisersko grožđe Alicante Bouchet, spada među najoriginalnija dalmatinska crna vina
