“Uvjerio sam se da i bakice s placa to rade. I rade to jako dobro,” rekao nam je ovih dana vlasnik laboratorija za analizu maslinovih ulja, kad smo mu donijeli uzorke raznih ulja iz supermarketa (analize će biti objavljene u specijalnom godišnjem izdanju Kulta Plave Kamenice posvećenom maslinovu ulju).
Što i bakice s placa, dakle, rade? Prema tvrdnjama našeg sugovornika, dosta maslinova ulja koje se prodaje na stolovima hrvatskih tržnica nije autentično nego falsificirano ulje iz kućne radinosti.
Dakle, ono ulje koje se prodaje na placu katkad se sastoji od 30 posto repičina ulja, 30 posto suncokretova ulja i 40 posto maslinova ulja, kažu stručnjaci, i puno ljudi ne zna prepoznati razliku. Patvorenje za prodaju na placu samo je jedan od segmenata širokog hrvatskog i europskog problema falsificiranja maslinova ulja.
U Hrvatskoj se, zavisno o godini, službeno proizvede 5 do 6 tisuća tona maslinova ulja. Međutim, svi stručnjaci tvrde da je stvarna brojka znatno veća, kako zbog patvorenja, tako i zbog stotina i stotina neprijavljenih mikroproizvođača, koji svoja ulja prodaju na poluilegalnom tržištu.
U velikim europskim proizvođačima poput Italije, raširena je praksa miješanja talijanskog ulja sa sjevernoafričkim koje je neusporedivo jeftinije, a koje se masovno uvozi u Europu. Takve se mješavine označavaju kao talijansko ulje ili kao ulje iz Europske Unije. Tako da dovitljive bakice falsifikatorice sigurno nisu glavni problem domaćeg tržišta maslinova ulja.
