Britansko tržište vina je vibrantno, stalno se mijenja i izuzetno je kompetitivno, s dosta niskim maržama u segmentu masovnih vina i odličnim poslovnim mogućnostima za izvoznike koji se probiju kod distributera specijaliziranih za skuplja vina i prodaju kroz bolje restorane i barove. Domaćom britanskom proizvodnjom dominiraju odlični proizvođači pjenušaca neke od kojih uspoređuju s onima iz Champagne, bijela vina prodaju se nešto više od crnih, a zadnjih nekoliko godina jako rastu rosei koji drže oko 10 posto tržišta. Velika Britanija je najjači svjetski hub za trgovinu vinima. Izvoz britanskih vina raste ali s relativno male baze, tako da ostaju puno važniji kao izvoznici vina iz trećih zemalja i kao potrošači.
Prema zadnjim podacima International Wine & Spirit Researcha (IWSR), do 2018. dva najjača svjetska tržišta vina po vrijednosti bit će Sjedinjene Države sa 22 milijarde dolara i Velika Britanija s 26 milijardi dolara. Demografske promjene mogu mijenjati odnose prodaje različitih vrsta vina i kanala prodaje, ali s novim trendovima pomlađivanja publike, prodaja vina samo će rasti. Takva je slika barem bila do britanskog referenduma o izlasku iz Europske unije.
En primeur cijene Bordeauxa iz 2015.
U samo nekoliko dana zemlju su zahvatili politički kaos i financijska nestabilnost. Funta je pala na najniže razine u zadnjih 30 godina, vrijednost dionica britanskih blue chip kompanija su se srušile a na prilično internacionaliziranu britansku scenu vinskih profesionalaca uvukao se loš osjećaj koji se otvoreno pokazuje u medijskim izjavama Poljaka, Francuza, Španjolaca, Čeha zaposlenima u trgovini vinom u Velikoj Britaniji. Decanter upozorava na neposrednu posljedicu referenduma o Brexitu, rast en primeur cijena Bordeauxa za berbu 2015. Oko te je, prve dobre berbe nakon 2010. stvoren veliki hype pa su se cijene ove godine formirale na nekoliko postotaka višoj bazi nego lani. Neizvjesnost uoči referenduma digla ih je za dodatnih 8 posto, a ako se tome doda odnos tečaja funte i eura te činjenica da Francuzi neće snižavati izvozne cijene da bi pomagali Englezima, trgovci očekuju da će Britanci naprosto na neko vrijeme zaboraviti na Bordeauxe iz 2015. i okrenuti se ranijim berbama ili drugim regijama, što će se bolno osjetiti u Bordeauxu.
Pad funte
Pad funte vjerojatno će se snažno odraziti i na prodaju vina na turističkim destinacijama gdje su Britanci među brojnijim gostima, u San Sebastianu ili u Dubrovniku na primjer. S padom funte s 0,70 na 0,78 za euro sredinom ožujka, bukirani godišnji odmori Engleza prosječno su poskupjeli 10 posto, a sada se očekuje masovno otkazivanje.
Neki britanski trgovci optimistično podsjećaju da je stanje vrlo slično ovome bilo nakon izbijanja svjetske financijske krize 2008. godine, ali da se brzo smirilo, da bi trgovina vinom nakon toga procvjetala. Sličan razvoj događaja očekuju i sada. Na Wine Searcheru predviđaju da će, počne li postupak Brexita, tržište vina postati volatilno i da će se to najviše osjetiti na investicijama. No većina strahuje od pada potrošnje. I par postotaka manja potrošnja u Velikoj Britaniji, gdje se godišnje popije više od 354 milijuna litara vina proizvedenog u EU a više od 80 posto se prodaje u supermarketima i vinotekama, mogla bi pogoditi mnoge vinare, poput Krauthakera ili Agrokora, čija prodaja na britanskom tržištu ovisi o tim kanalima. Prodaja vina iz EU u Velikoj Britaniji već zadnjih nekoliko godina lagano pada, jer se kupci više okreću Novom svijetu, posebno vinima iz Argentine i Novog Zelanda.
Rast cijena u maloprodaji
Bivši direktori Tesca, Sainsbury’sa, Asde i Marks & Spencera za Independent su izjavili da bi Brexit imao drastične posljedice na cijene hrane i vina jer osim pada vrijednosti funte cijene bi dizalo i remećenje opskrbnog lanca. Najgori scenarij mogao bi nastupiti u slučaju da Britanci zaista napuste EU i započnu nove pregovore o trgovinskom sporazumu. U dokumentu Ekonomski utjecaju britanskog članstva u EU koji su 2013. izradili Gavin Thomson i Daniel Harari, britanskom tržištu vina predviđaju dramatično poskupljenje vina.“Budući da je Velika Britanija pregovore sa Svjetskom trgovinskom organizacijom vodila kao članica EU, ako iziđe morat će vratiti carine na uvoz vina kao članica WTO-a, a to bi moglo značiti 32 posto skuplji uvoz vina”. To je kasnije uklonjeno kao netočan podatak. S obzirom na to koliko talijanskih, španjolskih i francuskih vinara živi od prodaje vina u Velikoj Britaniji, dođe li do pregovora o novom sporazumu, i Britancima i EU bi bilo u interesu dogovoriti vrlo liberalan režim uvoza, možda i bescarinski, ali pregovori bi mogli potrajati i dulje od dvije godine, s neizvjesnim ishodom.
Od Brexita bi korist mogli imati australski vinari. Velika Britanija njihovo je glavno izvozno tržište gledano po količinama. Zbog Brexita bi mogli postati konkurentniji vinarima iz EU koji sada uživaju prednost bescarinskog uvoza u Veliku Britaniju. Nacionalno udruženje Wine Australija nada se da će Britanci otići toliko daleko da ukinu carine na uvoz australskih vina ako napuste EU. Oni racionalniji, u Australiji kao i u Europi, tvrde da će razvoj događaja određivati valutna tržišta i da je prerano za bilo kakve zaključke.
