Na današnjim smo HTV-ovim vijestima za promjenu čuli jednu korisnu i dobru informaciju. Otkupne cijene kupusa i kelja dosegle su tri kune po kilogramu i nikad nisu bile više, kažu istarski proizvođači. To znači da su kupus i kelj postali ozbiljno profitabilni, a da su još uvije jeftini za krajnje potrošače.
Radi se, dakle, o idealnoj ravnoteži cijena, kakva se rijetko postiže. Evo zašto je ova pozitivna poljoprivredna vijest važna. Prvo, kupus, kelj i sve druge kupusnjače ubrajaju se među ekscentrično zdravo povrće. Zaista, u ovo doba godine teško je kupiti bilo što zdravije na našim tržnicama. Drugo, radi se o prvorazrednim delikatesama. Moderni kuhari u ovo doba godine masovno koriste kupusnjače ili drugo donedavno manje popularno povrće , poput korabica.
U Pelegriniju smo jeli briljantnu juhu od kupusa. Noelov chef Goran Kočiš svog Wellingtona od janjetine radi s keljom, dok Tvrtko Šakota trenutno be želi zamisliti Navove menije bez korabica. A valorizacija mikrosezonskog povrća jedan je od glavnih zadataka ozbiljne hrvatske gastronomije.
Treće, do rasta otkupnih cijena kupusnjača došlo je zahvaljujući povećanoj potražnji trgovačkih lanaca, što znači da su Hrvati napokon shvatili kako je puno korisnije i ukusnije u veljači jesti svježe ubrano zelje, cvjetaču i kelj, nego izraelske ili španjolske rajčice i paprike koje tjedne provode u hladnjačama. U Hrvatskoj se pod kupusnjačama nalazi oko 10 tisuća hektara, a ukupna je proizvodnja 2015. godine iznosila više od 40 tisuća tona.
