Izgleda da nam se doba uzgojenih hobotnica približava velikom brzinom. Hobotnice se dosad nisu uzgajale jer su kao vrsta vrlo nepogodne za uzgoj, gotovo ih je nemoguće hraniti u najranijim fazama života i imaju nisku stopu preživljavanja.
No, tehnološki napredak i eksperimentalni uzgoj počeli su davati rezultate. Prve uzgojene hobotnice iz Japana na tržištu bi trebale biti iduće godine, a uzgajališta su otvorena i u Meksiku, Španjolskoj i Kini. Stručnjaci, međutim, upozoravaju da nije riječ o osobitom napretku. Naprotiv, u novom izdanju časopisa Issues of Science and Technology
skupina biologa i oceanografa upozorava da bi rast nove industrije uzgoja hobotnica mogao ozbiljno ugroziti ekosustav jer će za hranjenje hobotnica u uzgajalištima trebati goleme količine ribe. “Uzgoj hobotnica povećat će, a ne smanjiti pritisak na divlje morske životinje,” stoji u članku, “Konverzija hrane kod hobotnica je najmanje 3:1 što znači da za preživljavanje trebaju tri puta veću masu hrane od vlastite mase.”
Druga briga znanstvenika je visoka inteligencija hobotnica. Ove fenomenalne životinje u eksperimentima su pokazale da mogu naučiti i zapamtiti kako odvrnuti poklopac na tegli, otključati jednostavne brave na rešetkama i osloboditi se iz zamki.
Hobotnice svladavaju i pamte velike podmorske površine, odlaze na dugačke ekspedicije i navigiraju pomoću vizualnih markera koje same određuju. Znanstvenici hobotnice smatraju jedinim svjesnim glavonošcima, odnosno najrazvijenijom životinjom koja ima najmanje zajedničkog s čovjekom (odatle im nadimak alieni).
Kako će hobotnice, ti veličanstveni istraživači i forageri, živjeti u skučenim kontejnerima bez ikakvih podražaja, pitaju znanstvenici. Dosad se pokazalo da zatočeništvo baš ne podnose dobro. Postaju agresivne, sklone parazitskim infekcijama i stopa smrtnosti im naglo skače.
