Međunarodna grupa znanstvenika nakon nekoliko je godina dovršila mapiranje genoma tjestenine. Točnije, genoma durum pšenice od koje se proizvodi tjestenina. Pod vodstvom Luigija Cattivellija iz talijanskog Vijeća za istraživanja u poljoprivredi, istraživanje je pet godina provodilo 60 znanstvenika iz sedam zemalja, a rezultati su nedavno objavljeni u časopisu Nature Genetics.
Kako piše talijanski portal Il Sole 24 Ore, istraživanje genetike duruma pokrenuto je zbog dva glavna razloga. Prvi je budući razvoj sorti otpornijih na sušu, koje će davati veći urod i imati veću hranjivu vrijednost. Drugi razlog tiče se sigurnosti prehrane, jer mapiranje genoma duruma omogućava potpunu sljedivost sorti u industriji tjestenine, koja je pod sve većim pritiskom prevara i falsifikata.
Istraživanje se temeljilo na sorti Svevo, pomoću čijeg su genoma rekonstruirali genetičko stablo durum pšenice. Ta je pšenica rezultat ljudskog rada, razvijena je od pira kroz četiri tisuće godina selekcije i križanja. Ta evolucija ostavila je genetske tragove koje znanstvenici danas mogu identificirati i vidjeti kako se durum pšenica mijenjala kroz generacije. Mapa durumova genoma agronomima omogućava da ustanove koji su geni odgovorni za rast, za otpornost na sušu i bolesti, a koji za razvoj hranjivih tvari.
Otkriven je i gen zbog kojeg se u sjemenu nakuplja kadmij, toksični metal prirodno prisutan u nekim područjima na kojima se uzgaja pšenica, pa će se u budućnosti moći razviti klonovi kod kojih se to neće događati. “Ako se klima nastavi mijenjati, ako se povećaju prosječne temperature a smanji stopa padalina, ako se razviju nove bolesti, više nećemo moći uzgajati biljke razvijene prije 100 godina”, rekao je direktor istraživanja Cattivelli. I na kraju, možda nevažno za budućnost tjestenine ali idealno za naslov, otkriveno je da durum ima četiri puta dulji DNK od čovjeka.
