Ministar turizma Gari Cappelli ovog se tjedna pohvalio velikim rastom u predsezoni i mnogo boljim turističkim Uskrsom nego lani. Činjenica jest da su hoteli za Uskrs uglavnom bili puni, i da se u većini boljih hotela soba nije mogla dobiti sedam dana uoči uskršnjih blagdana.
Međutim, gospodin Cappelli i njegova Vlada prešutjeli su jednu ključnu činjenicu o uskršnjem turizmu. Uskrs je ove godine padao 21. travnja, a lani 2. travnja.
Opće je poznato da kasni Uskrs dovodi mnogo više turista nego rani Uskrs, osobito kad je vrijeme toplo i sunčano kao što nam se to ove godine dogodilo. Ministar turizma sve to također vrlo dobro zna, ali je svejedno pune hotele za Uskrs pripisao ispravnoj turističkoj strategiji svoje Vlade. Što je jedna od gorih političkih manipulacija koje smo čuli ove godine.
Drugo, veliki rast u predsezoni ne znači mnogo kad je riječ o ukupnim turističkim rezultatima, jer kako znamo i iz nedavno objavljene Studije o održivosti hrvatskog turizma, oko 80 posto ukupnog turističkog financijskog prometa u Hrvatskoj ostvaruje se u ljetnim mjesecima.
Hvaliti se dobrom predsezonom kao dokazom uspjeha hrvatskog turizma, nažalost je besmisleno. Ajmo se umjesto toga nadati da će puna sezona biti bolja od lanjske, koja je nedvojbeno razočarala.
U to, međutim, nismo sigurni. Agencija za kreditni rejting Moody’s jučer je poboljšala prognozu za Hrvatsku iz stabilne u pozitivnu, navodeći među ostalim rast turističke industrije kao jedan od razloga za optimizam. Međutim, hrvatska Vlada čini skoro sve što može da turističkoj industriji oteža uvjete poslovanja.
Ugostiteljstvo, naime, nesporno jest esencijalno važan segment turističke industrije. A sve Vladine mjere koje se tiču ugostiteljstva, od udvostručenja PDV-a na restorane do smanjenja PDV-a na svježu hranu, izravno ugrožavaju restoransku scenu. Naravno da nitko razuman nije protiv smanjenja PDV-a na svježu hranu, ali taj potez restoranima dodatno povisuje cijenu poslovanja , jer im smanjuje ulazni PDV kojim restorani smanjuju visoki izlazni PDV od 25 posto. Troškovi su im nisu bitno manji, a ukupni iznos PDV-a koji plaćaju je bitno veći.. Vladina porezna politika osobito je destimulativna za restorane višeg ranga, jer oni i inače posluju s višim troškovima.
A bez zaista jake restoranske scene, za koju Hrvatska ima niz prirodnih preduvjeta, uopće se ne može govoriti o rastu visokog turizma. Uostalom, o stvarnom stanju domaće turističke industrije, koje je sasvim drukčije nego što ga prikazuju Vladini dužnosnici, dovoljno govori i činjenica da u našu zemlju još nije ušao ni jedan luksuzni hotelski brand poput Four Seasonsa, Peninsule ili St.Regisa. Hrvatska, je , dakle, zabilježila sedam ili osam godina stalnog turističkog rasta, a nije uspjela privući, barem ne do samog otvaranja hotela, ni jedan od najprestižnijih globalnih hotelskih brendova.
Dok se god Vladina politika ne okrene prema stimuliranju najambicioznijih projekta u hotelijerstvu, ugostiteljstvu i vinarstvu, hrvatska će turistička ponuda ostati prosječna, neovisno od Michelinovih zvjezdica i pokojeg luksuznog velikog domaćeg hotela ili marine.
