Većini hrvatskih potrošača restorani su skupi. Stoga u ambicioznije restorane uvijek ide jedna te ista mala skupina ljudi, dok su zalogajnice s cijenama od 30 do 50 kuna uglavnom prepune, ako bilo što vrijede.
Takvo je stanje posljedica slabe kupovne moći: lani je prosječna neto plaća u Hrvatskoj iznosila 802 eura. Plaće su najviše u Zagrebu, gdje su prošli mjesec dosegle 7600 kuna, što je još uvijek premalo za bilo kakvu intenzivniju restoransku potrošnju. No, objektivno govoreći, hrvatski su restorani jeftini.
Novi podaci Eurostata koje je jutros objavio Novi list, pokazuju da su domaći restorani realno jeftini. Naime, prema novom Eurostatu, cijene hrane u Hrvatskoj dostigle su 96,2 posto prosječnih cijena hrane u Europskoj Uniji. Hrana je kod nas, dakle, samo 4 posto jeftinija od europskog prosjeka.
Istodobno, prema Eurostatu, hrvatski su restorani 26 posto jeftiniji od europskog prosjeka.
Restorani, znači, kupuju hranu gotovo po europskim cijenama, a prodaju je po 26 posto nižim cijenama od europskih. Dodamo li k tome golemo porezno opterećenje, više nego u skoro svim europskim zemljama, jasno je zašto je restoranska industrija u Hrvatskoj stigla na sam rub ekonomske održivosti.
