Među glavnim problemima hrvatskog turizma, koji su doveli do druge loše ili stagnacijske godine zaredom, uglavnom se navode povratak Grčke, Turske i Tunisa, zemalja koje nude bolju vrijednost za novac, te kroničan nedostatak kompetentne radne snage.
No, jedan od glavnih faktora, koji ograničavaju rast hrvatskog turizma, svakako je i nedostatak ponude. I to one najbazičnije ponude, poput hotela, restorana i barova. Drugi bitan limitirajući faktor jest devastacija pojedinih, prirodno vrlo lijepih područja uz more. Evo šest primjera crnih lokacija hrvatskog turizma, gdje postoji ili je donedavno postojao veliki potencijal za rast, koji se, međutim, nikad ni je približio realizaciji
Vozimo li se starom Jadranskom magistralom od Splita prema jugu, proći ćemo kroz Podstranu, Mimice, Staniće, Duče, Krila Jesenica…Sva ta mjesta predstavljaju materijal za case study zaista strašne devastacije vrlo lijepe prirode uz more. Naselja uz cestu D8 karakteristični su primjeri pretjerane, posve nekontrolirane apartmanizacije, koja zapravo ubija turizam. Taj je dio Dalmacije dugoročno mrtav za bilo kakvu civiliziranu i visokokomercijalnu turističku eksploataciju. A i Makarska i Omiš trebaju dramatične promjene u svom pristupu turizmu.
Crikvenica, Selce, Dramalj već desetljećima se ponašaju kao da se svijet oko njih nije promijenio i kao da se turizam nije promijenio. Riječ je o dijelu obalne Hrvatske s valjda najnerazvijenijim osnovnom turističkom ponudom, ne računajući dvije nove marine u Novom Vinodolskom. Vozimo li se dalje prema jugu, u Senju i Karlobagu može se steći dojam kako Hrvatska baš i nije turistička zemlja.
Bol bi trebao biti jedan od šampiona hrvatskog turizma. Bol je prekrasno mjesto sa Zlatnim ratom, jednom od ljepših i poznatijih mediteranskih plaža. U stvarnosti, na Bolu skoro da nema ničega.
Zlatni rat oskvrnut je katastrofalnom ugostiteljskom ponudom, more je zagađeno fekalijama koje ispuštaju brodovi u neposrednoj blizini Zlatnog rata, hoteli su loši, dosadni i pripadaju ambijentu masovnog turizma iz osamdesetih godina, dok dobrih restorana uglavnom nema, a u barovima predlažu da vam ohlade vino tako što će u čašu s vinom ubaciti puno kocki leda. Šteta za Bol.
Rijeka je veliki grad na moru bez hotela, bez vrhunskih restorana i bez ijedne turističke atrakcije. Rijeka je kanila ostati industrijski grad u turističkom okruženju. Stvarnost je, međutim, otišla u drugom smjeru.
Brijuni su trebali postati jedno od središta istarskog i hrvatskog turizma. Brijuni su toliko lijepi da su mogli postati velika svjetska turistička atrakcija. No, projekt Brijuni Riviera nikad nije zaživio, pa su otoci ostali na dva grozna hotela (koji su svejedno u sezoni stalno puni) i par neodržavanih vila.
Pula ima Arenu s nizom atraktivnih ljetnih programa. Pula ima nešto solidnih do dobrih restorana, poput Lanterne, koja nas je prije dva mjeseca jako ugodno iznenadila. Pula ima dobre gradske plaže, a u okolici ima par uzbudljivih barova poput Arboretuma, i sjajnu konobu Alla Beccaccia udaljenu desetak minuta vožnje od grada. Ali, Pula nema baš ni jedan dobar veći hotel (Histria je jako daleko od dobrog hotela). Da bi Pula počela realizirati svoj veliki turistički potencijal, njoj su neophodni ozbiljni luksuzni hoteli.
