Vlasnica Plavog podruma Daniela Kramarić na Instagramu je objavila fotografiju škampa dugačkog kao njena ruka. Taj veliki škamp srećom nije eksces.
Lošinjski ribar Mate Brozić, koji se specijalizirao za lov na škampe, ovog nam je proljeća rekao kako je kvarnerski akvatorij prepun velikih škampa. “Skoro svaki put kad bacim vrše, ulovim oko petnaest kilograma velikih škampa,” kaže gospodin Brozić, koji škampe prodaje vodećim lošinjskim hotelima. Brozić nam je rekao kako se od tog posla može sasvim dobro živjeti.
Veliki škampi unatrag par godina nisu rijetkost. Vrhunski kvarnerski restorani, od Plavog podruma preko Rivice i Johnsona do Navisa, gotovo redovito drže velike žive škampe. Što je, naravno, izvrsno za hrvatsku gastronomiju, jer su škampi, uz bijele tartufe i istarsko maslinovo ulje, najprestižniji naš gastronomski proizvod.
Prije nekoliko godina govorilo se o manjku škampa u Jadranu. No, škampi spadaju u vrstu rakova koje je teško istrijebiti. Škotska je najveći svjetski proizvođač škampa.U škotskim se vodama godišnje lovi više od 30 tisuća tona škampa, a neki znanstveni izvori tvrde da po dnu hladnih mora oko Škotske redovito gmiže više od milijardu škampa. Škampi, dakle, ni u Europi ni u Hrvatskoj nisu raritet, nego razmjerno široko dostupna delikatesa najplemenitijeg ranga. Nešto kao beluga kavijar za značajno masovniju publiku.
