Vlada je u srpnju najavila smanjenje PDV-a u ugotiteljstvu s 25 posto na 13 posto od prvog siječnja 2020. Ta bi odluka u praksi značila rasterećenje ugostiteljske industrije za od oko 900 milijuna kuna. Opterećivnje ugostiteljstva, jednog od najaktivnijih ekonomskih sektora u hrvatskoj, izravno povezanog s turizmom od kojeg Hrvatska pratkički živi, spada među katastrofalnije odluke Vlade.
Vraćanje PDV-a na 13 posto spriječilo bi uništenje ove u Hrvatskoj vrlo važne industrije već opterećene birokracijom, parafiskalnim nametima i dramatičnim manjkom radne snage. Nezavisna udruga ugostitelja, međutim, upozorava da se najavljeno smanjenje PDV-a odnosi samo na hranu koja se priprema i poslužuje u restoranima, bistroima i ostalim ugostiteljskim objektima i ne obuhvaća PDV na hranu koja se prodaje dostavom. “Predložena formulacija zakonskog teksta bitno odstupa od prethodno najavljenog. Vjerujemo da se radi o omašci, no svejedno smo dužni upozoriti. Ugostiteljstvo je danas puno više od pripreme i usluživanja jela u ugostiteljskom objektu. Mišljenje Nezavisne udruge ugostitelja prenosimo u cijelosti, stoji u Mišljenju Nezavisne udruge ugostitelja.
S obzirom na brzinu kojom industrija dostave raste u cijelom svijetu, u Hrvatskoj također, i činjenice da ona izravno utječe na poslovanje restorana koji sve više prodaju preko popularnih dostavnih servisa poput Wolta, smanjenje PDV-a kako ga je najavila Vlada neće imati očekivani učinak ako se odluka ne proširi i na hranu u dostavi. Mišljenje Nezavisne udruge ugostitelja prenosimo u cijelosti.
Vlada je 26. srpnja 2019. godine najavila rasterećenje sektora ugostiteljstva za 900 milijuna kuna u vidu snižavanja stope PDV-a na 13 % na pripremanje i usluživanje hrane u ugostiteljstvu od 1.1.2020.
U tijeku je otvoreno e-Savjetovanje o Nacrtu prijedloga izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Sa ciljem snižavanja stope PDV-a na usluge u ugostiteljstvu predložena je formulacija priprema i usluživanje jela u ugostiteljskim objektima“.
Predložena formulacija zakonskog teksta bitno odstupa od prethodno najavljenog. Vjerujemo da se radi o omašci, no svejedno smo dužni upozoriti.
Ugostiteljstvo je danas puno više od pripreme i usluživanja jela u ugostiteljskom objektu.
Predložena formulacija je nejasna sa stajališta pojma jelo, a izrazito ograničena pojmom ugostiteljskog objekta. Trenutno ne postoji jednoobrazna definicija jela pa je nejasno što će to smanjenje zapravo obuhvatiti. Odabirom pojma jela u kontekstu prijedloga zakonskog teksta dolazimo do problema primjene i razumijevanja odredbe.
Što danas smatramo jelom u sklopu ugostiteljske ponude? Jedan rječnik hrvatskoga jezika kod pojma jelo upućuje na pojam jesti. Jesti znači žvakati i gutati. Kako u tom kontekstu tretirati hranu koju ne žvačemo, kojom stopom oporezivati juhu ili kašastu hranu? Ulaze li slastice u pojam jela?
S druge strane imamo pojam hrane, koji je za razliku od pojma jelo precizan i određen. Definicija hrane je jasno opisana Uredbom (EZ) Europskog parlamenta i Europske agencije za sigurnost hrane. Sukladno Uredbi je uređen i naš Zakon o hrani.
Hrana ili prehrambeni proizvod je svaka tvar ili proizvod, prerađen, djelomično prerađen ili neprerađen, a namijenjen je prehrani ljudi ili se može očekivati da će ga ljudi konzumirati. Hrana tako uključuje i vodu, kavu, pivo i drugo.
Pojam ugostiteljski objekt nužno je zamijeniti ugostiteljskom djelatnosti koja je kao takva definirana Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti. Ograničavanjem snižene stope PDV-a isključivo na pripremu i usluživanje hrane u ugostiteljskom objektu s jedne strane uskraćujemo razvoj punog potencijala ugostiteljske djelatnosti, a s druge strane poduzetnika dovodimo u stanje pravne nesigurnosti.
Puni potencijal ugostiteljske djelatnosti se ostvaruje kroz ponudu hrane za konzumaciju unutar i izvan ugostiteljskog objekta, kroz mogućnost dostave i cateringa.
Prema podacima UNWTO-a čak 79 % ispitanika smatra da su gastro manifestacije i sajmovi vrlo važni za prezentaciju turističke ponude destinacije. Gastro manifestacije i sajmovi se destimuliraju predloženom formulacijom zakonskog teksta.
Izuzev toga, iskustvo je pokazalo da ograničavanje snižene stope PDV-a isključivo na pripremu i posluživanje hrane u ugostiteljskom objektu predstavlja problem kada gost odluči, usred konzumacije, sa hranom napustiti ugostiteljski objekt. Obzirom da je račun prethodno izdan, neočekivanom reakcijom gosta se ugostitelj našao u prekršaju.
Stoga se predlaže formulirati zakonski tekst na način da se obuhvati priprema i usluživanje hrane u ugostiteljskoj djelatnosti u cjelini.
Ostanemo li pri trenutnom prijedlogu, dvije trećine ugostitelja će ostati izvan djelokruga predložene izmjene. Dvije trećine ugostitelja neće dobiti potreban prostor za valoriziranje rada svojih zaposlenika
većim plaćama, za pronalaženje novih zaposlenika i ulaganje u kvalitetu namirnica i usluga. Oni će ostati u škarama visokog poreznog opterećenja i kroničnog nedostatka radne snage kao i do sada.
Izostavljanjem 80 posto ugostiteljskih objekata i 40 tisuća zaposlenika izvan domene zahvata porezne reforme može se očekivati intenziviranje postojećih problema. Za očekivati je da će se rezultati selektivnog pristupa oporezivanju ugostiteljske djelatnosti u svom najgorem obliku odraziti na kontinentalnu Hrvatsku. Obzirom na niske plaće, visoke troškove života i poslovanja, dodatno će se potaknuti iseljavanje domaćeg stanovništva, što će za sobom povući i zatvaranje postojećih ugostiteljskih objekata. Važno je naglasiti da su to velikim dijelom mali ugostiteljski objekti čiji nosioc je obitelj, žena, muž i djeca koji u njima rade i od istog rada žive.
