Znanstveni časopis Neurology u srijedu je objavio studiju čije su statistike izazvale priilčnu pažnju javnosti. Hisayama studija koju potpisuje 16 japanskih znanstvenika, većinom neurologa, pokazala je da su ljudi s povišenom razinom trans masnih kiselina u krvi izloženi 50 do 75 posto većem riziku oboljenja od Alzheimerove bolesti.
Znalo se za vezu trans masnih kiselina i oboljenja krvožilnog sustava, ali smatra se da je ova studija važna jer je prva dokazala već poznatu teoriju o utjecaju tih nezdravih masnoća na mozak i kognitivne sposobnosti čovjeka.
Japanski znanstvenici deset su godina pratili 1600 ljudi koji nisu imali simptome demencije. Na početku studije analizirali su količinu trans masnih kiselina u njihovoj krvi i pratili su njihovu prehranu. Onda su u analitiku uvrstili i druge faktore rizika oboljenja od demencije, poput visokog krvnog tlaka, dijabetesa i pušenja.
Ustanovili su da su ispitanici koji su imali najviše razine trans masnih kiselina u krvi u 52 do 74 posto više slučajeva obolijevali od demencije od ljudi s niskom razinom transmansnih kiselina u krvi. Posebnost ove studije je što ispitanicima nisu samo davali upitnike za bilježenje detalja o prehrani, nego su im redovito mjerili razinu trans masnih kiselina u krvi, što je pojačalo znanstvenu težinu rezultata. Ti se rezultati smatraju dosad najčvršćim dokazom povezanosti stila života, točnije prehrane i kretanja, s rizikom oboljenja od Alzheimera i sličnih bolesti.
Visoka razina trans masnih kiselina u krvi čovjeka posljedica je industrijalizacije prehrane. U prirodi se ove masnoće rijetko nalaze, najčešće u mali količinama u nekim vrstama mesa ili mliječnih proizvoda.
Praktički sve trans masne kiseline koje unosimo u tijelo dolaze iz industrijskih proizvoda, za koje se koristi tehnologija djelomične hidrogenacije masnoća kako bi se one stabilizirale i usporilo njihovo kvarenje i iz junk fooda koji se prži i peče na raznim lošim ili zagorenim biljnim uljima. Trasmasne kiseline nemaju sličnosti s nezasićenim masnim kiselinama koje se nalaze u prirodnoj hrani i zdrave su. Trans masne kiseline ni u kojoj varijanti nisu preporučljive u prehrani.
Najviše trasmansnih kiselina sadrže slijedeće grupe namirnica
Trans masne kiseline u prehrambene se proizvode dodaju u vrlo malim količinama, ali kod ljudi koji jedu puno takvih proizvoda najnezdravije od svih masnoća brzo se nagomilaju.
Osim rizika od oboljenja od Alzheimera u japanskoj studiji znanstvenici u otkrili i da je smrtnost ljudi koji su izvor samo pet posto kalorija u dnevnoj prehrani zamijenili iz junk fooda u hranu bogatu mononezasićenim masnoćama, statistički pala 13 posto. Najpoznatija mononezasićena kiselina na svijetu je ekstradjevičansko maslinovo ulje. Izvan Sredozemlja, glavni izvori zdravih masnoća su avokado, orasi i sjemenke. Kod ispitanika koji su trans masne kiseline zamijenili s polinezasićenim masnim kiselinama poput omega-6 i omega-3, smrtnost je pala 27 posto.
Jedno Harvardovo istraživanje prije par godina pokazalo je da je kod ljudi koji unose puno trans masnih kiselina rizik infarkta raste 23 posto za svakih 2 posto kalorija koje unesu iz njih. Jedina preporuka znanstvenika i liječnika je – ne filozofirajte, izbacite to iz prehrane potpuno, i što prije.