Priča o Zimskom kuhanom vinu je pionirska u mnogim segmentima.Osim probijanja tržišnog puta za druge slične proizvode, ovom se proizvodu mora odati priznanje i za generalno povećanje kvalitete kuhanih vina na zagrebačkom, ali i božićnim sajmovima u drugim gradovima Hrvatske.
Kada su 2013. uselili u zgradu ugašene vinske zadruge Sveta Jana, paralelno sa restauracijom i revitalizacijom proizvodnje vina u ovom povijesnom pogonu, ljudi iz tvrtke Dobra berba su se odlučili i na, za ono vrijeme u vinskom biznisu rizičan projekt kreiranja kvalitetnog kuhanog vina.
Inicijalna im je ideja bila ponuditi proizvod koji će imati kvalitetnu vinsku bazu i u kojem je svaka čaša jednako fina – bez organoleptičkih promjena uslijed grijanja i točenja.
Kuhano vino u to doba i nije imalo baš neku sjajnu reputaciju, pa je zadatak osvajanja tržišta s proizvodom u toj kategoriji utoliko bio teži. Zimsko kuhano su te godine, bez brandinga, u plastičnim kantama nosili na degustaciju na jednu kućicu i ukupno četiri lokala, a najveći prigovor je bila, naravno, cijena. Standard je, naime, za kuhana vina tog doba bilo vino od oko 7 kuna po litri, nešto začina, dosta vode i puno šećera, a cijena za jednu čašu nigdje nije prelazila 10 kuna.
Bez obzira na početne probleme, Dobra berba već je sljedeće godine dogovarila dizajn sa zagrebačkom dizajnericom Romanom Kajp koja je osmislila i danas prepoznatljive vizuale koji podsjećaju na pletene džempere. Prodaja je polako krenula, a već se u toj godini osim 10-litarskog bag in box pakiranja pojavilo i ono od tri litre za uživanje kod kuće ili u manje prometnim lokalima.
Godina 2015. je donijela i prvo međunarodno priznanje – osvoijli su prestižni Red Dot u kategoriji dizajna pakiranja prehrambenog artikla, a na krilima uzleta Fuliranja počela je i prva ozbiljnija potrošnja Zimskog kuhanog vina. Iste godine je krenuo i izvoz u Sloveniju, a dvije godine kasnije je pokrenuta i finalna faza ideje o maksimalnoj kvaliteti napitka. Proizvedeni su, u domaćoj proizvodnji, prvi prototipovi točionika koji Zimsko kuhano griju u realnom vremenu – bag in box pakiranje se ne pretače u lonce već spaja na točionik, a prilikom točenja se tekućina kroz zavojnice u uređaju grije na idealnih 60 stupnjeva. Na ovaj način se ne gube organoleptička svojstva, čuvaju se alkoholi, a proizvod se jednostavno implementira u zahtjevne uvjete prodaje na otvorenom.
Ove se godine Zimsko kuhano nalazi na gotovo 100 lokacija u Zagrebu, a distributivna mrežapokriva Split, Zadar, Rijeku i Istru. Točionici se serijski proizvode, a lansirano je i novo pakiranje. Imaju i novi format, Zimsko kuhano u buteljama s navojnim čepom koji se prodaje u svim Intersparovima i odabranim Spar trgovinama.
Kroz sve godine tržišnih inovacija, paralelno se razvijala i tehnologija proizvodnje. Najveći izazov uvijekje bila srednja vrijednost šećera koja bi na okusu kuhanog vina odgovarala masovnoj publici, a da ne ugrozi kvalitetu proizvoda. Publika je, naviknuta na loša vina čije se kiseline pokrivaju visokim šećerima, s vremenom shvatila da kuhano vino može biti kvalitetno i danas s užitkom pije manje zaslađena vina.
Vinifikacija se u Dobroj berbi radi posebno za Zimsko kuhano. Osnovni uvjeti su niski alkoholi (ranija berba je ključna) kojima se osigurava da finalni proizvod ne zahtijeva puno vode, a uz posebne vinogradarske tehnike i pažljive dugotrajne maceracije začina, sezona se planira do dvije godine unaprijed. Crno vino se proizvodi od cabernet sauvignona i desetak posto merlota iz vinograda u Slavoniji, a bijel od kupaže chardonnaya, bijelog pinota i rajnskog rizlinga iz okolice Jastrebarkog – potez Sveta Jana – Plešivica.
Kombinacija začina je uvijek ista – kora brazilske naranče, cimet, klinčić i vanilija, a razlika je jedino u omjerima za bijelo i crno, iako se i ovi omjeri mijenjaju ovisno o sezoni i profilu vina u pojedinoj godini.
Osim što su proizvodnju Zimskog kuhanog usavršili do kraja, ljudima iz Dobre berbe osnovni je biznis proizvodnja vina za hotelsku industriju zbog koje je tvrtka primarno i nastala, ali u zadnjih nekoliko godina im sve više raste i usluga mobilnog punjenja i etiketiranja butelja. Preko 100 vinara iz čitave Hrvatske već koristi njihovu mobilnu punionicu koja zamjenjuje pojedinačne investicije u skupu opremu za ovaj važan dio proizvodnje vina. Uz sve to, omiljeni projekt glavnog enologa Saše Štule, u koji investira sva raspoloživa sredstva, je Piena – pjenušac koji su lansirali ove godine, a koji proizvode od domaćih sorti – štajerske beline, žutog plaveca, šipona i kraljevine, charmat metodom.
