Ultrapopularna psihologinja Mirjana Krizmanić nedavno je objavila knjigu Mala psihološka kuharica: S receptima za osnaživanje duha i tijela. Riječ je o njenoj osmoj knjizi, a neke prethodne toliko su se dobro prodavale da ih tiskare doslovno nisu stizale odštampati u dovoljnom broju. Dr. Krizmanić, apsolutna šampionka hrvatske popularne psihologije, sada je odlučila izdati knjigu o hrani, koja je zapravo nesvjesno razotkrivajuća.
Gospođa Krizmanić u Maloj je psihološkoj kuharici skupila 53 recepta svojih kolega, hrvatskih psihologa. Ti recepti otkrivaju da se hrvatski psiholozi prilično grozno hrane. Prvo, oni zaista ne znaju kuhati. Skoro svi recepti u slanom dijelu kuharice tehnički su pogrešni, osim tartar bifteka i donekle curryja ( đumbir u prahu nikad ne može zamijeniti svježi đumbir, no to je jedina greška u receptu).
Nipošto nemojte pokušati napraviti majonezu po receptu iz Psihološke kuharice, jer tvrdo kuhani žumanjci i jogurt ne čine pravu majonezu. Još manje sreće imat ćete s paštetom od pilećih jetrica kraj koje benevolentno piše da umjesto pilećih možete koristiti janjeća jetra (to je kao da umjesto srdele koristite sirovu tunu) ili s juhom od kobasica, koja nema veze s bilo kakvom bar donekle civiliziranom juhom.
I dok recepti impresioniraju krivim tehnikama, lošim sastojcima i viškom Vegete, normativi iz Psihološke kuharice govore o tome da su hrvatski psiholozi upravo nezasitni. Naime, sva jela s pastom predviđaju 150 do 200 grama tjestenine po osobi. Restoranski je normativ 60 do 80 grama, dok je 100 grama apsolutna gornja granica. Dvadeset dekagrama tjestenine sadrži oko 700 kalorija. Dodamo li tome vrhnje koje se javlja u skoro svim receptima za pastu, pa još desetak deka pancete i šunke po osobi, pa sir i ulje ili maslac, jasno je da prosječni hrvatski psiholog u svom tanjuru paste jede oko dvije tisuće kalorija. Što je prilično nezdravo.
Ako se psiholozi, koji bi trebali biti dio intelektualne aristokracije našeg društva, tako suicidalno hrane, zaista se nema smisla čuditi svim mogućim nutricionističkim ispadima u raznim Večerama za pet. Hrvatsko je društvo nutricionistički i gastronomski i dalje prilično zapušteno, a glavna vrijednost Male psihološke kuharice jest što pokazuje da ta zapuštenost vrijedi i za visoko obrazovane društvene skupine.
