Genetska varijacija u populacijama dagnji na Sredozemlju omogućava im da se adaptiraju na pad pH faktora, odnosno zakiseljenje mora uslijed klimatskih promjena. Nova studij koju su objavili biolozi sa Sveučilišta u Chicagu, pokazala je da dagnje koje su uzgojili u eksperimentalnom okolišu, u moru s vrlo niskim pH faktorom, razvija manje školjke od dagnji koje su rasle u normalnom moru, ali u oba slučaja stopa preživljavanja dagnji bila je ista.
Znanstvenici su zatim proučavali dagnje koje su preživjele u zakiseljenom moru i ustanovili da su genetski drugačije od ostalih. Kod tih se dagnji aktivirala genetska varijacija prirodno prisutna u ovim školjkama, koja im je omogućila da se prilagode neprijateljskom okolišu. To bi mogla biti dobra vijest za stručnjake koji se bave očuvanjem podmorja, ali i za ribare, restorane i potrošače.
“Nadamo se su se u prirodnoj populaciji neke dagnje već prilagodile promjenama u okolišu i da imaju genetsku podlogu koja će im omogućiti daljnju prilagodbu. To bi ubrzalo evoluciju jer ne bi morala čekati nova mutacija,” rekao je voditelj studije Mark Bitter. Studija je 20. prosinca objavljena u časopisu Nature Communications.
More se zakiseljuje jer apsorbira zagađenje od sagorijevanja fosilnih goriva. Oko jedne trećine viška ugljičnog dioksida ispuštenog u atmosferu upija more. To snižava pH faktor mora i otežava proizvodnju oklopa kod školjki, koji se sastoje većinom od kalcij karbonata. Oklopi su znak zdravlja kod školjki. Nezaštićene ili premalene, školjke umiru.
Studija koju je prije tri godine objavio Centar za proučavanje mikrobioma na Sveučilištu u Chicagu, pokazala je da su se školjke dagnji u sjeverozapadnom Pacifiku u tridesetak godina stanjile u prosjeku 32 posto. Sredozemne dagnje su, pak, otporne na promjene. I one su zadnjih desetljeća manje nego ranije, ali se i ubrzano prilagođavaju. Doduše, samo one koje imaju genetsku varijaciju otkrivenu u zadnjoj studiji, ali čini se da je takvih mnogo. Naravno, kiselost mora nije jedini faktor kojemu se dagnje u novim uvjetima moraju prilagođavati. Daljnje studije moraju postaviti pitanje što se događa ako istovremeno padnu pH i slanost mora, i što ako pritom dođe do značajnijih promjena u temperaturi. Ova studija prije svega pokazuje koliko je za očuvanje života u moru važno zaštiti genetsku raznolikost unutar populacija.
