Prije otprilike godinu dana sjedili smo u jednom baranjskom restoranu s lokalnim vinarima i gastropoduzetnicima. Filozofirali smo o tome kako Slavoniju i Baranju promovirati kao originalnu i uzbudljivu destinaciju, ne samo kad se radi o vinima i raznim gastronomskim proizvodima, nego i kad je riječ o duhu vremena u Slavoniji i Baranji, regiji koja se masovno ispraznila i koja spada među najsiromašnije u Hrvatskoj, premda ima sve ljudske i prirodne preduvjete da se uvrsti među dvije ili tri najbogatije.
Tijekom ugodne i nužno konfliktne rasprave uz puno lokalne graševine i frankovke, netko je artikulirao slogan Slavonija koja pobjeđuje. Što je Slavonija koja pobjeđuje?
Slavonija koja pobjeđuje jest izraz inata prema sadašnjoj Slavoniji koja se napušta. Slavonija koja pobjeđuje jest izraz prosvjeda prema generacijama političara koji su Slavoniju i Baranju pretvorili u korupcijski feud, eksploatirajući teške emocije i traume ljudi koji i danas žive među zgradama prepunim rupa od ratnih gelera, baš kao u famoznoj osječkoj Tvrđi.
Slavonija koja pobjeđuje je Slavonija ljudi koji proizvode nešto od najbolje hrane u Hrvatskoj, bilo da je riječ o Belju i njihovim genijalnim crnim kulenima, slaninama i kobasicama, ili o malim proizvođačima poput Damjanovića i OPG-a Picek.
Slavonija koja pobjeđuje jesu dvije od tri najbolje velike vinarije u Hrvatskoj, Iločki podrumi i Belje, ali i butikni proizvođači poput Mihalja i braće Sontacchi. Slavonija koja pobjeđuje jest činjenica da su Josip Galić, Andrej Markulin i Slaven Jeličić u Kutjevu izgradili najmoderniju vinariju u Hrvatskoj i šire. Slavonija koja pobjeđuje obuhvaća, naravno, i golemi turistički potencijal istočne Hrvatske, od Kutjeva, preko samog Osijeka, kao idealne city break destinacije, do veličanstvenog Kopačkog rita, i dramatičnih dunavskih krajolika u Iloku i Šarengradu.
Osječki vinski festival WineOS važan je dio trenda Slavonija koja pobjeđuje. Wine OS uspio je okupiti skoro sve važne slavonsko baranjsko srijemske vinarije, kao i niz dalmatinskih i regionalnih, pa je tako promovirao Osijek kao središte regionalne trgovine vinom.
WineOS svojim se ugođajem nametnuo kao najugodniji hrvatski vinski festival, uz zagrebački Vinart Grand Tasting u Laubi. WineOS događaj je prvorazrednog društvenog i kulturnog značaja, koji se još može unapređivati.
Naime, s obzirom na dostignuti visok profil WineOS-a bilo bi vrlo korisno kad bi utemeljitelji tog festivala već iduće godine počeli organizirati stručne seminare o najvažnijim slavonskim, baranjskim i srijemskim sortama, dakle o graševini, frankovki i tramincu, seminare koji bi okupili ne samo vodeće proizvođače tih sorti, nego i važne znanstvenike, chefove, hotelijere, marketinške stručnjake i novinare.
Model takvih smotri dobro je poznat: dovoljno je pogledati Masterclass o rebuli u Goriškim brdima. Uspješnost slavonske vinske proizvodnje izravno zavisi o afirmaciji frankovke i o reafirmaciji graševine.
Stoga je logično da vodeći slavonski vinski festival na sebe preuzme težak ali i ekscentrično značajan zadatak borbe za viši status te dvije sorte. Jednom kad graševina i frankovka postanu jednako tražene i skupe kao malvazija i pošip, moći ćemo reći da je Slavonija, barem u sektoru vinske industrije, zaista počela pobjeđivati.
