Franco Cattunar vjerojatno je bio prvi hrvatski vinar koji je operativno počeo koristiti riječ terroir. Naime, prije pet ili šest godina Cattunar je na etikete pojedinih svojih vina stavio oznaku Terroir zapadne Istre. Danas kad svi pričaju o važnosti terroira, očigledno je kako se taj pionirski pristup isplatio.
Franco Cattunar najveći je istarski privatni vinar, s više od 50 hektara vinograda. Franco Cattunar u proteklih je pet godina obnovio vinski podrum i izgradio luksuzni vinski hotel. Njegova su vina prisutna i u vinotekama i u supermarketima i na vinskim kartama vrhunskih restorana, kao i u konobama. Dapače, Cattunar u zadnje dvije godine izvozi malvazije i terane u Italiju, što je prilično neobično: ne radi se o posve malim količinama, a osobito ne o niskim cijenama.
Naposljetku, Franco Cattunar jedan je od najnagrađivanijih istarskih vinara. Tri različite berbe njegove macerirane malvazije Collina dobile su visoka Decanterova priznanja (jedna zlatna i dvije srebrne medalje) a nova, još radikalnija linija Nono, kao da je dizajnirana za zlatne i platinaste medalje.
Iza Cattunarova uspjeha stoji iskrena osobna strast prema zemlji, grožđu i vinu, bogomdani talent za biznis, ali i jasna svijest o potrebi poštovanja i valorizacije prirodnih resursa. Franco Cattunar dao je, primjerice, izraditi opsežan elaborat o specifičnosti svojih vinograda. Porečki Institut za poljoprivredu na više je od 200 stranica, s bezbroj grafikona i fotografija, pokazao da Cattunarovi vinogradi sadrže sva četiri tipa poljoprivrednog tla u Istri; uz poznate crvenu i bijelu zemlju, tu su još i crna i siva zemlja.
Tako je nastala njegova edicija malvazija Četiri zemlje: zanimljivo je da na profesionalnim kušanjima najbolje rezultate redovito postiže Crna zemlja, koja je i ove godine osvojila srebro na Decanterovim Svjetskim vinskim nagradama. Osim projekta Četiri zemlje, Cattunar je godinama vrijedno radio na identificiranju i izdvajanju najstarijih loza malvazije i terana. Koliko nam je poznato, neki njegovi trsovi terana stariji su od 120 godina. Cattunar je zatim još prije pet godina, kada to nije bile de rigueur, uzgojio kulturu kvasaca iz vlastitog podruma i vinograda, tako da za svoje pretencioznije linije vina već dugo ne koristi selekcionirane industrijske kvasce. Na posljetku, s linijom Nono lansiranom krajem 2019.
Franco Cattunar upustio se u pomalo ekstremističko istraživanje krajnjih mogućnosti malvazije: Nono iz 2015, kojeg smo prvi put probali iz bačve krajem 2018. a zatim iz buteljke u listopadu 2019, prilično je senzacionalno vino, u rangu najboljih
Claijevih etiketa. Franco Cattunar uspio je komerci jalizirati pojam terroira zapadne Istre, te istodobno promovirati kvalitativno zaista visoku liniju vina, koja svjedoče o superiornosti zemlje i klime iznad Brtonigle, kad se ta zemlja i klima udruže s pametnom politikom u vinogradu i inteligentnim odlukama u podrumu. Franco Cattunar vjerojatno je prvi istarski, a možda i hrvatski, osviješteni komercijalni terroirist.
Njegove prestižne linije malvazija Collina, teran Kappi i malvazija Nono spadaju u najuži vrh najbol jih istarskih i hrvatskih vina, dok njegove masovne linije nikada ne kompromitiraju vinariju Cattunar. Terroir zapadne Istre, moto s Cattunarovih buteljki, danas je srećom postao opće mjesto. Zapadna je Istra jedna od najatraktivnijih hrvatskih destinacija kad je riječ o vinu, gastronomiji i malim, vrlo posebnim hotelima poput nedavno otvorenog San Canziana. Franco Cattunar u mnogočemu je, a ne samo u natpisima na buteljkama, jedan od stvarnih začetnika fenomena terroira zapadne Istre. Cattunar je danas, pretpostavljamo, vrlo zadovoljan čovjek. Njegova se vizija ispunila, a posao stalno raste.
Premda je dobila tek srebrnu medalju, iz današnje je perspektive sasvim jasno kako je Collina iz 2011. godine najbolje Cattunarovo bijelo vino (uz moguću iznimku puno dulje macerirane malvazije Nono, koja će tek za par godina potvrditi ili opovrgnuti svoj trenutni potencijal). Collinu iz 2011.godine probali smo, bez dekantiranja, krajem prosinca 2019. Fascinirala nas je zrelost voća, savršeni balans svih elemenata, uljasta struktura i ona neobična dubina koju osjećate u stvarno velikim vinima.
Ovo je vino tehnički I konceptualno perfektno. Ono označuje finu tanku liniju koja spaja macerate sa svijetom konvencionalnih elegantnih vina, pa je zato i osvojilo zlatnu medalju. Voće je opet jako zrelo, sve do granice prezrelosti, pa vino pršti vrlo snažnim okusima dinje, marelice i breskve, s nijansama ananasa. Bouquet je suzdržaniji, s finim ispreplitanjem primarnih i sekundarnih aroma. Collina iz 2015 .godine dobro je pogođen komercijalni oranž, o čemu svjedoči i njegov uspjeh u restoranima.
Collina iz 2016. pomalo je egzotična, jer i nos i okus, uz uobičajene zrele breskve i marelice, vode prema tropskim elementima. Pa su je Decanterovi suci opisali kao vino prepuno suhih i ušećerenih citrusa. No, kao i prethodne dvije nagrađene Colline, berba 2016. naoko je svježa za svoj stil, koncentrirana i mineralna na aftertasteu. Mislimo da će ovo vino za tri do četiri godine vrijediti nešto više od sadašnjih Decanterovih 90 bodova.
