“Znate, Nikola Mirošević jednom mi je rekao da su naši vinogradi kraj Stupnika najbolji vinogradi za crne sorte u cijeloj Slavoniji,” pohvalio nam se ove jeseni Zdravko Ilija Jakobović, vlasnik vina Jakob, koja uz blisku suradnju s renomiranom enologinjom Ivonom Jeličić, proizvodi u svojoj zagrebačkoj vili ispod Sljemena.
Dok smo pripremali intervju s profesorom Miroševićem za ovaj Vinski izvještaj, pitali smo ga je li to točno. Dr. Mirošević potvrdio je da stupničke vinograde smatra zaista najboljima za crna vina u cijeloj Slavoniji, zato što su pojedini položaji podignuti iznad velikih ribnjaka, što lozi omogućuj dvostruku insolaciju: dvostruka je insolacija karakteristična za najbolje položaje na moru, ali posve netipična za kontinentalnu Hrvatsku.
Cuvee Jakob, najvažnije vino u Jakobovićevu portfoliju, naglašeno je terroirsko i zato što se radi o kupaži, na čijoj glavnoj etiketi ne piše cabernet sauvignon, merlot i syrah. Ono je naprosto izraz svog prostora i ljudi koji ga proizvode. I ono, kao i neka druga tehnički dobro napravljena hrvatska terroirska vina, jako dobro podnosi vrijeme. Desetak godina stare buteljke sada su u izvrsnom stanju, dok vina iz 2013. godine tek dolaze u punu formu.
Stupnički vinogradi, očigledno, predstavljaju optimalno okruženje za klasične međunarodne crne sorte, kojima se Jakobović bavi. S gospođom Jeličić razgovarali smo o pedološkim i klimatskim specifičnostima stupničkog terroira, jednog od onih koji se rjeđe spominje kad se govori o najprestižnijim hrvatskim vinogradima, premda je Davor Zdjelarević prije više od četvrt stoljeća bio afirmirao Brodski Stupnik kao vrhunsko vinogradarsko područje.
“Kad je riječ o pedološkim značajkama naših vinograda u Stupniku,” kaže gospođa Jeličić, ondje se izmjenjuju ilovača i sporadično vapnenac, te glina i pijesak. No, temperature su važnije, zato jer mogu biti ekstremne. To znači da se po zimi spuštaju čak i do minus 22, a po ljeti penju do plus 41. Srednje su vrijednosti, naravno, u okvirima umjerene kontinentalne klime. Ekspozicije su južne i jugoistočne, što znači da loza uhvati puno sunca, dok su nadmorske visine blage, od 170 do 200 metara. U vinogradima konstantno puše zapadni vjetar, koji ne šteti trsu.”
Gospođa Jeličić ovako je prokomentirala osnovne pedološke i klimatske podatke u vinogradima u kojima nastaje Jakob:”Očito je da su kombinacija tla i položaja vinograda na brdu, te mikroklimatski uvjeti uzrok za iznimno jaku boju i visoki ekstrakt naših vina. Naše grožđe s lakoćom skuplja vrlo mnogo šećera, dok istodobno kiseline baš nikad ne padaju. Poslije fermentacije, pH nam nikad ne prelazi 3, 50, u najgorem slučaju 3,60, pa sam sigurna da Cuvee Jakob i Syrah mogu živjeti barem dvadesetak godina. A kada se dogode izrazito loše berbe poput 2010, ne proizvodimo vrhunska vina nego ono što dobijemo stavimo u bag-in-box.”
Ivona Jeličić smatra da je do danas Cuvee Jakob iz 2009. godine njihovo “ultimativno vino”, a da su 2009. godini najsličnije 2012. koja je jako koncentrirana ali je do danas zadržala svježinu, te 2013 osobito kad je riječ o Syrahu. Berba 2015. također pokazuje veliki potencijal.
Kao i kod većine drugih hrvatskih vina s mogućnošću dugog odležavanja, i kod Vina Jakob pojavljuje se jedan specifičan problem. Kad dođu u najbolje godine, tih vina više nema. Logično je da tržište traži svoje i da vinar mora prodati. S druge strane, Vina Jakob dizajnirana su za dugo odležavanje, pa bi bilo pametno kada bi restorani i hoteli sačuvali dio vina koja su kupili te ih počeli prodavati za najmanje tri ili četiri godine.
