Acrobat Dina Kušena, zagrebački uvoznik vrhunskih vina i drugih finih pića, raspolaže prilično impresivnim portfoliom talijanskih vinara. Tu je Angelo Gaja, najutjecajniji pijemontski vinar modernijeg doba, čija će kćer Gaia u Zagrebu osobno predstaviti proslavljena obiteljska vina. Tu je Dal Forno Romano, uz malu i ekscentričnu vinariju Quintarelli, najvažniji proizvođač amaronea. Tu je aristokratska kuća Frescobaldi, uz Antinorije najmoćnija toskanska vinarija. Tu je još i butikna toskanska Tua Rita, s visokim cijenama i još višim ocjenama.
No, Roberto Voerzio iz Barola u ovom je trenutku , barem za hrvatsko tržište, najvažniji od svih talijanskih sudionika na Acrobatovu Portfolio Tastingu. Najvažniji zato jer su njegova vina tek prije nekoliko tjedana došla u Hrvatsku, a naša se scena još nije imala priliku upoznati s barolom takvog ranga. Vinarija Roberto Voerzio osnovana je 1986. godine u La Morri, najvećoj vinogradarskoj komuni u Barolu, u kojoj se nalaze i neki do najpoznatijih položaja za barolo, poput Brunatea.
Roberto Voerzio u Barolo i u talijansko vinarstvo uveo je prilično radikalne prakse, osobito kad je riječ o radu u vinogradu. Roberto Voerzio ne dopušta da bilo koji njegov trs nebbiola daje prinos veći od pola kilograma. Pola kilograma gornja je granica. Da bi to postigao, Voerzio provodi dvije zelene berbe. Jednu u srpnju, a drugu u kolovozu. U prvoj zelenoj berbi Voerzio odstranjuje većinu grozdova s trsa. U drugoj zelenoj berbi, Voerzio eliminira dijelove grozdova;on smanjuje i posebno oblikuje grozdove, kako bi postigao optimalnu zrelost koncentraciju nebbiola.
Voerziovi vinogradi u organskom su uzgoju, ali vinarija zasad nije tražila certifikat. U podrumu se, pak, Voerzio nikad ne služi selekcioniranim kvascima . Fermentacija traje od deset pa do trideset i više dana. Alkoholna i malolaktička fermentacija odvijaju se se u inoksu, a zatim se vino pretače u različite forme drva: od novih i rabljenih francuskih barriquea, preko tonneauxa do talijanskih bottija od 1500 litara. Veorzijev barolo provodi prosječno dvije godine u drvu, zatim osam mjeseci ponovo u inoksu,te naposljetku minimalno osam mjeseci u boci, prije nego što boce dođu na tržište.
Što svejedno po Voerziovim kriterijima nije dovoljno, pa on preporučuje svojim kupcima da vina nipošto ne otvaraju prije nego što prođe barem šest godina od berbe, dok optimalnima smatra dvadesetu od dvadesetpetu godinu poslije berbe.
Voerzio posjeduje oko 25 hektara vinograda, na kojima proizvodi sedam različitih barola: Cerequio, Brunate, La Serra, Torriglione, Fossati, Sarmassa di Barolo i famozni Rocche del Annunziata. Neka od ovih vina pune se isključivo u magnume i veće formate kako bi se optimizirao proces dozrijevanja u boci.
U proteklih dvadesetak godina imali smo sreću probati nekoliko Voerziovih Barola, uglavnom Brunate, koji su apsolutno nevjerojatni zbog svoje gustoće, bogate tamne aromatičnosti, zrelih ali ultrajakih tanina i predugog aftertastea. Riječ je o vinima koja se intenzitetom i balansom mogu uspoređivati s vrhunskim Lafiteima i Latourima, a ipak su,-premda skupa za talijanske kriterije, neusporedivo jeftinija od vodećih bordoških etiketa. Barolo Roberta Voerzia skoro je jednako neophodan za sve one hrvatske restorane koji žele imati međunarodno relevantnu vinsku listu, kao Krug među šampanjcima.
