Tisuće europskih vinara na Valentinovo je odahnulo kad je američko Ministarstvo trgovine objavilo da odustaje od uvođenja stopostotne carine na vina iz Francuske, Njemačke, Španjolske i Velike Britanije. Olakšanje ipak nije potpuno, jer su Amerikanci potvrdili da ostaju na 25 posto carine na uvoz mirnih vina iz spomenute četiri zemlje.
Razlog zbog kojega je Trump najavio drakonske carine baš na njihova vina, jest to što Francuska, Njemačka, Španjolska i Velika Britanija tradicionalno najviše subvencioniraju Airbus, glavnog konkurenta američkom Boeingu. Nakon što je lani Trump na Twitteru počeo divljati oko carina i službeno prijetiti EU, iz Bruxellesa su najavili da će i oni povećati carine na američku robu zbog američkog financiranja Boeinga.
Spor se na kraju prelio na vinsku industriju, koja već osjeća posljedice listopadskog povećanja carina na 25 posto. Francuski izvoz u Ameriku u zadnjem kvartalu 2019. pao je za 17,5 posto, 42 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Izgubili su 40 milijuna eura prometa, objavila je francuska agencija za izvoz vina i destilata FEVS. Najveći pad imala je Burgundija kojoj je Amerika najveće izvozno tržište. Carine najteže pogađaju male vinare koje ne mogu amortizirati naglo otežavanje uvjeta poslovanja s američkim distributerima.
Ni američka konkurencija nije profitirala od Trumpove carinske politike, naprotiv. Vinari, uvoznici, distributeri, restorani i trgovine pod povećanim su financijskim pritiskom. Ekonomisti upozoravaju da će, što dulje bude trajala drama s carinama, američka vinska industrija trpjeti sve veću štetu. Dosad su izgubili 148 milijuna dolara. Smanjenje volumena uvoznih vina ne mogu kompenzirati američki vinari. Vjerojatnije je da će poremećaj u opskrbnom lancu smanjiti broj kanala prodaje dostupnih američkim proizvođačima i ukinuti dio radnih mjesta.
Kada bi se situacija mogla normalizirati ne zna se, jer to ovisi o Trumpovu raspoloženju. I ova drama s carinama nastala je unatoč činjenici da je Amerika dobila arbitražu Svjetske trgovinske organizacije u sporu oko subvencioniranja Airbusa, i EU joj mora platiti 7,5 milijardi dolara.
