Ako se epidemija koronavirusa ne suzbije u iduća dva mjeseca, jasno je da će se ove godine manje putovati. Manje putovanja izravni je udarac na hrvatski turizam, naš najvažniji ekonomski sektor. Ako se, dakle, ove godine ne bude moglo putovati, očigledno je da će se hrvatska turistička odredišta, kako bi preživjela epidemiju, morati boriti za svakog domaćeg gosta. Međutim, neke od naših najvažnijih destinacija izrazito su nepodesne za većinu domaćih gostiju. To prije svega vrijedi za Dubrovnik.
Dubrovnik je i lani bio apsolutni šampion hrvatskog turizma s realnim, nenapuhanim rastom i broja gostiju, i broje noćenja . Dubrovnik je lani posjetilo 1,4 milijuna gostiju, a zabilježeno je skoro 4,5 milijuna noćenja.E sada, najviše je gostiju došlo iz Velike Britanije i Sjedinjenih Država, a zatim iz Njemačke i Španjolske. Prestanu li Englezi i Amerikanci putovati, dubrovački turizam mogao bi ove godine doživjeti vrlo težak pad, jet Dubrovnik ne može ni pokušati kompenzirati izostanak stranih gostiju domaćim gostima. Dubrovnik je naprosto preskup za Hrvate.
Cijene hotela i cijene restorana prilagođene su strancima srednje do više kupovne moći. Stranci čine toliko visok postotak u prometu prestižnijih dubrovačkih lokala, da nam je sommelier Nautike lani rekao kako već iz navike na svaki stol donosi vinsku kartu na engleskom. Notorna je činjenica da grad u čijim je restoranima lani kilogram ribe koštao oko 900 kuna, a bolji rižoto 250 ido 300 kuna, ne može biti konkurentan među domaćim gostima.
Što znači da bi dubrovački hoteli i restorani morali dramatično spustiti cijene i promijeniti svoj poslovni model, žele li privući hrvatske goste. Split je idući grad,čiji bi turizam mogao doživjeti dosta gadan udarac. Ultra je godinama bila glavni zamašnjak splitskog turističkog rasta.
Ako se epidemija ne suzbije, može se dogoditi da se Ultra otkaže. Ako se čak i ne otkaže, veliko je pitanje tko će se usuditi doći među desetke tisuća nepoznatih ljudi, naguranih na relativno mali prostor.
Sličan problem ima i Novalja sa Zrčem. Cijeli fenomen Zrča održava se zahvaljujući stranim gostima. Ne bude li se putovalo, Zrče će ostati prazno, što će devastirati apartmanski iznajmljivački biznis na Pagu. Naposljetku, zagrebački hoteli mogli bi također pretrpjeti dosta velike gubitke, jer su i oni značajno orijentirani prema strancima.
S druge strane, Istra, usprkos blizini Italije, područje je koje bi relativno lakše moglo podnijeti godinu u kojoj se manje putuje. Istarske su cijene bitno niže od dubrovačkih i i splitskih, što znači da se Istra i Kvarner mogu boriti za domaće goste.
Nadalje, Istra i Kvarner nisu ovisni o avionskom prijevozu, pa mogu privući puno više individualnih turista, i turista koji se odlučuju putovati u zadnji čas. od Dubrovnika ili Splita. Ako se epidemija ne obuzda i ne suzbije u vrlo kratkom vremenu, već za Uskrs uvjerit ćemo se u njene prve efekte na hrvatski turizam.
