Panel kućanstava agencije GfK koji prati potrošnju proizvoda za kućanstvo, objavio je nove statistike o trendovima kupovanja u Hrvatskoj od izbijanja krize uzrokovane širenjem korona virusom. Podaci se odnose na razdoblje od 24. veljače do 15. ožujka.
U tom su razdoblju građani u trgovinama potrošili 300 miljuna kuna više, dakle dvostruko više nego u istom razdoblju prošle godine. Najviše su se, kao što je poznato, kupovale zalihe hrane, pića i robe za osobnu higijenu i higijenu stana.
GfK je analizirao 20 milijuna košarica kupljenih u supermarketima i trgovinama i napravio top listu 130 kategorija proizvoda po rastu prodaje u odnosu na lani.
Apsolutni pobjednik je sol čija prodaja je rasla nevjerojatnih 290 posto. Pokazalo se da je golema potrošnja za toaletnim papirom pogrešan dojam, taj je proizvod tek na 31. mjestu po rastu prodaje, dok su brašno i kvasac zauzeli tek šesto i sedmo mjesto. Zanimljiv je rast prodaje alkoholnih pića, veći od rasta prodaje sapuna, zatim delikatesnih proizvoda poput gotovih jela, salata, riže, konzerviranog voća i povrća, šećera, krema i losiona, gotovih kolača, sredstava za čišćenje.
Najveći pad prodaje zabilježile su riblje delikatese i neka sredstva za osobnu higijenu. Slabije se prodaju smrznuto voće, pekarski proizvodi, pivo, bombonijere i bezalkoholna gazirana pića. Prvi put u povijesti preko interneta se kupuje više nego u trgovinama i pada potražnja za robom na akcijama, a upozoravajući podaci stižu iz samostalnih pekarnica i malih trgovinama, koje gube tržišni udjel.
Trgovački lanci, Super Konzum, Konzum klik, Plodine, Spar, Tommy, Dm i Bipa povećali su tržišne udjele. Podaci o kupovini po starosnim skupinama potvrdile su ono na što upozoravaju epidemiolozi, a to je da mlađa publika odbija promijeniti navike u krizi.
Kupci u dobi mlađoj od 34 godine ne troše gotovo nimalo drugačije nego lani, oni od 35 do 44 godine troše neznatno više, a što se ide prema starijim skupinama, potrošnja se značajno povećava. Psihozu epidemije pokazuje i podatak da su zalihe najviše kupovali samci a ne obitelji, a treba obratiti i pažnju na činjenicu da najveći broj kupaca koji su stvarali zalihe spada u skupine koje su stvarale najveće zalihe. Siromašni građani nemaju novca za zalihe.
Najviše zaliha kupovali su Zagrepčani, Slavonci, Istrani i Primorci. Stupanj zabrinutosti zbog korona virusa nije utjecala na kupovinu, podjednako su kupovali i oni koji jesu i koji nisu zabrinuti.
