Podsjetimo, dakle, na brojke od prije dva tjedna. Samo u jednom danu u ožujku, supermarketi su prodali 98 posto više robe nego na isti dan lani. Dan ranije skok prodaje iznisio je 48 posto, dan kasnije 50 posto. Sada trgovine rade samo do pet, s ograničenim brojem kupaca koji smiju biti u dućanu u jednom vremenskom razdoblju Pa ipak, police su poluprazne. Često nema ni svježeg mesa, i to onog viših kategorija, kao ni svježeg voća ni povrća.
Tipični industrijski prehrambeni proizvodi, poput tjestenine illi konzervirane rajčice, prodaju se vjerojatno najbolje ikad. S obzirom na to da sada svi moramo jesti doma, jer ne možemo jesti vani, povoljni trendovi u prodaji hrane sigurno će se nastaviti. Oni su, uostalom, karakteristični za cijeli svijet; u prva dva tjedna u ožujku, prodaja hrane uz dućana, i to dostavom, u Sjedinjenim je Državama porasla za nevjerojatnih 251 posto!
S obzirom na činjenicu da je hranu sve kompliciranije dovozizi iu onozemstva, doima se logičnim zaključiti kako je hrvatska prehrambena industrija pred povijesnim šansom da zaradi mnogo novca i da trajno zauzme velik tržišni udio. Stvari su, nažalost puno kompliciranije. Prvo, hrvatska prehrambena industrija velikim dijelom sama ovisi o uvozu.
Hrvatska ne proizvodi ni dovoljno mesa, ni dovoljno voća i povrća, da bi zadovoljila kapacitete prerade ni da bi zadovoljila potrebe trgovina za svježom robom. Drugo, velik dio hrvatske prehrambene industrije proizvodi za turizam. To, primjerice, znači da je Podravka razvila liniju polugotovih i gotovih jela namijenjenih hotelima. Ta jela sada nema kome prodati. Ledo već dugo godina puni hotele i restorane smrznutim povrćem, voćem i krumpirom, koji su specifično pripremljeni za upotrebu u ugostiteljstvu.
Treće, mali proizvođači i OPG-ovi također su vezani na pojedine luksuznije hotele i ambicioznije restorane; oni nisu orijentirani prema maloprodaji. Oni, nadalje, nisu poslovno organizirani da bi ušli u velike lance supermarketa, uz tek nešto iznimaka poput Rajske iz Samobora. Hrvatska bi se poljoprivreda morala hitno restrukturirati, povećati proizvodnju i promijeniti dio poslovnih modela, da bi trajnije iskoristila sadašnju sutuaciju goleme potražnje za domaćom robom. Nismo sigurni je li to moguće.
