Danas je u Hrvatskoj umrlo šest bolesnika zaraženih Covidom 19. Što je strašno. Riječ je o najvećem broju žrtava otkad je epidemija došla u Hrvatsku. No, Hrvatska i dalje ima jedan od najmanjih postotaka smrtnosti u svijetu. Istodobno, broj novozaraženih u našoj zemlji već danima stagnira. Da nije bilo debakla u splitskom domu za starije odobe , taj bi broj padao. U takvoj situaciji, koja nije kritična ali je još daleko od optimistične, postavlja se samo jedno važno pitanje za sve čiji su poslovi, pa tako i osobne sudbine, povezani s koronom.
A malo koji posao nije, izravno ili neizravno, povezan s epidemijom. Hrvatske vlasti dosad su, uz neke pogreške i ekscese, vrlo dobro odradile prvu fazu borbe protiv zaraze. Međutim, u vrijeme kad većina europskih zemalja polako počinje ublažavati lockdown, i kad se čini da je zaraza pod kontrolom u barem jednom dijelu Europe, uključujući i Hrvatsku, vlasti bi što prije trebale izraditi hodogram za povratak Hrvatske u koliko toliko normalni život.
To znači da bi Vlada i Stožer civilne zaštite u idućem kraćem razdoblju javnosti trebali predstaviti ciljane datume za otvaranje prometa, trgovina, uslužnih djelatnosti, restorana i hotela. Razumije se da je takav hodogram podložan epidemiološkim oklonostima. Međutim, vrijeme je da dobijemo barem nacrt povratka u život poslije vrhunca epidemije, jer o tome doslovno zavise važne životne odluke velikog broja naših građana, koje oni ne mogu donositi u neizvjesnosti.
