Da izbjegne još veću katastrofu s viškovima vina u tankovima i podrumima francuskih vinarija, francuski ministar poljoprivrede Didier Guillaume u intervjuu za Europe 1 rekao je da se slaže s prijedlozima o “kriznoj destilaciji”, kojom bi se neprodana vina pretvorila u alkohol za dezinficijense i industriju.
Cijela europska vinska industrija zbog zatvaranja restorana barova i hotela, svojih najjačih kanala prodaje, blokade izvoza i naglog pada narudžbi iz Amerike zbog carina koje je Donald Trump htio dramatično povećati kao odgovor na europsko subvencioniranje Airbusa. Europski vinari do iduće se berbe moraju riješiti viškova vina.
Odobri li francuska vlada kriznu destilaciju, vinari će se moći prijaviti za državnu financijsku pomoć za tu operaciju. O sličnim potezima razmišljaju i druge vinske zemlje u EU. Prema podacima koje je iznio Eric Andrieu, zastupnik u Europskom parlamentu i predstavnik departmana Aude koji se nalazi u apelaciji Languedoc-Roussillon, u Europi je trenutno milijarda litara vina viška.
Najveći proizvođači, Francuska, Italija i Španjolska, imaju oko 300 milijuna litara viška. Mnogi stariji vinari sjećaju se da se u Europi pomoć za krizne destilacije nekad češće isplaćivala, jer je pogrešna poljoprivredna politika EU bila dovela do golemih viškova vina.
Reformiranje vinarskog sektora zadnjih deset godina kao jedan od glavnih ciljeva imalo je izbjegavanje tog problema, a subvencije su se umjesto u količine više usmjeravale u investicije za dizanje kvalitete, konkurentnosti i marketinga. Želi li francuska dio poljoprivrednih subvencija preusmjeriti na kriznu destilaciju, morat će dobiti odobrenje Europske komisije, koja je najavila da je spremna fleksibilnije pristupiti “programima podrške tržištu” vina.
Najveći lobi izvoznika vina, koji zastupa 90 posto izvozne proizvodnje, smatra da se vina još mogu spasiti i prodati i upozorava da se u kriznu destilaciju ne bi trebalo ići ishitreno.
Odbor europskih vinskih tvrtki (CEEV), kaže da logističkim problemima i padu izvoza koji su srezali prodaju treba dodati i usporeni rad vinarija zbog novih sanitarnih mjera. Neke vinarije, upozoravaju, potpuno su prestale raditi. “Sa zatvaranjem HoReCa kanala gotovo svugdje, procjenjujemo da je blokirano 30 posto volumena 50 posto vrijednosti europskog vinskog tržišta. Nakon početnih znakova života zbog činjenice da su ljudi početkom ožujka kupovali zalihe, prodaja vina krajem mjeseca je ponovno pala, što je ojačalo negativan trend na tržištu vina,” rekao je predsjednik CEEV-a Jean-Marie Barillère u priopćenju Odbora.
Uzimajući u obzir da se neki restorani, barovi i hoteli neće više otvoriti, i da će to uz pad turističkog prometa dovesti do propasti nekih uvoznika i distributera vina, vinska industrija trebala bi shvatiti da nije riječ o kratkoročnoj krizi, upozoravaju iz CEEV-a. Trebat će vremena i investicija da se tržište vina oporavi.
Napravili su plan Covid-19 Wine Package koji uključuje mjere financijske pomoći vinarijama i mjere za oporavak tržišta. Smatraju da prvi i najvažniji potez mora povući Europska komisija, tako da novac predviđen za Nacionalne programe podrške za financijsku godinu 2019/2020 prebaci na iduću godinu kako bi ga članice mogle koristiti za pomoć vinskom sektoru.
Nadalje, od EU traže veću fleksibilnost u regulaciji promotivnih programa, privremeno smanjenje PDV-a na vina i usvajanje modernijih pravila prodaje na daljinu. Također, smatraju da će za oživljavanje vinskog sektora biti nužne zakonske promjene, poput onih koje bi ojačale kategoriju aromatiziranih vina i uvele kategorije bezalkoholnih i niskoalkoholnih vina.
Presudan će biti oporavak izvoza europskih vina, što zahtijeva brzo rješavanje trgovinskih sporova s SAD-om i agresivniji ulazak na druga tržišta. Također, svi iščekuju vijest o režimu granica Kine, Singapura i ostatka Azije. Kriznu destilaciju CEEV priznaje isključivo kao krajnju mjeru.
