Epidemiolozi ne bilježe masovno širenje zaraze korona virusom u velikim klaonicama. U Americi su počeli zatvarati tvornice mesa i peradi nakon što je najmanje pet tisuća radnika dobilo koronu. Četiri inspektora zadužena za provođenje protuepidemijskih mjera u tvornicama umrla su od virusa. Predsjednik Trump naredio je da klaonice ostanu otvorene unatoč prosvjedima ugroženih radnika. Sada opet zatvaraju pogone, ali ne zbog predostrožnosti nego zato što im se previše radnika razboljelo.
Europa se suočava s istim problemom. Samo u jednoj klaonici u Donjoj Saskoj u Njemačkoj imali su 90 zaraženih, u cijeloj zemlji nekoliko stotina. U Francuskoj je u dvije klaonice na zapadu zemlje zaraženo najmanje 100 radnika, kompletni rezultati testiranja još se čekaju. Širenje korona virusa u klaonicama prijavili su Brazil, Australija i Španjolska.
O razlozima se još samo nagađa. Osim fizičkog kontakta, pretpostavlja se da širenju zaraze pogoduju niske temperature, vlaga i stalno kruženje zraka u tvornicama. Stručnjaci upozoravaju da je trend očigledan i za zahtijeva posebnu istragu. Podsjećaju na epidemiju drugog korona virusa, Mers, koji se proširio 2012. godine. U jednoj studiji objavljenoj nakon epidemije dokazano je da se zaraza u Kataru proširila jer je velik dio deva dovezen u klaonicu u Dohi bio zaražen Mersom. Smatra se da su Mers sa šišmiša na čovjeka prenijele upravo deve. Šire li koronu u klaonicama goveda, svinje i perad?
Protuepidemijske mjere za klaonice napisane su s pretpostavkom da virus tamo mogu širiti samo ljudi, nigdje se ne spominje meso, jer zasad nema nikakvog znanstvenog dokaza da bi domaće životinje i stoka mogli biti prijenosnici virusa. Da jesu, zaraza bi se širila i preko mesnica, ali to dosad nije zabilježeno.
Zasad se smatra da su najvjerojatniji razlog širenja zaraze u tvornicama mesa fizički kontakt zbog lančane organizacije rada, okruženje i činjenica da zbog fizičke zahtjevnosti posla mnogi radnici ne mogu cijelo vrijeme nositi maske, a izdišu puno aerosola kojim se virus širi. U Njemačkoj upozoravaju i na loše uvjete u kojima žive imigranti s istoka Europe koji rade u klaonicama, a liječnici upozoravaju da radnici u klaonicama općenito nisu dobrog zdravlja i da su zbog stalnog rada u hladnoći i vlazi posebno osjetljivi na oboljenja dišnih puteva.
Sigurno je, dakle, da su radnici u klaonicama i tvornicama mesa jedna od najugroženijih skupina u pandemiji korona virusa. Činjenica da se gotovo nijedna zemlja još ne bavi ovim fenomenom mogla bi izazvati ozbiljne probleme u mesnoj industriji. Tvornice bi zbog velikog broja zaraženih radika mogle smanjiti proizvodnju i poremetiti nabavne lance.
Zanemarivanje problema zaraze u klaonicama očigledno je motivirano ekonomskim razlozima. No moglo bi izazvati efekt kojega političari izgleda nisu svjesni. Veganska prehrana zadnjih je godina sve popularnija iz niza razloga, od zdravlja do politike i ideologije. Ljudi koji, već sumnjičavi prema prehrani temeljenoj na mesu, sada slušaju izvještaje o masovnim zarazama i smrtima radnika u klaonicama, mogli bi početi masovnije bojkotirati meso, što od straha za svoju sigurnost, što zbog moralnih razloga. Jer ako potražnja za mesom znači da oni koji ga proizvode moraju umirati, mnogi bi mogli odabrati da ne jedu meso. A to bi izazvalo trajnije posljedice za industriju od privremenog zatvaranja tvornica.
