Jučer 24, a danas 41. Za državu u kojoj trenutno boravi dosta stranaca, ove su brojke dobre. Nastavimo li se kretati u tom rasponu a svakako ispod stotke, moći ćemo konstatirati da će do kraja ljeta Hrvatska biti relativno sigurna zemlja. Slovenci, Slovaci i Mađari, doduše, imaju bitno manje zaraženih, a Austrijanci, Nizozemci i Nijemci bitno više, dok u Bosni i Srbiji epidemija i dalje divlja.
Ne možemo, naravno, predviđati a kamoli tvrditi da nam se sutra ponovo neće desiti stotka ili nešto gore. Ne znamo, nadalje, koliko je ljudi u Hrvatskoj zaista zaraženo, a ne pokazuju simptome. No, aktualni trendovi u broju novozaraženih upućuju na neka prilično vjerojatna pravila i pouke. Otkako je Vlada ograničila masovna javna okupljanja poput svadbi; otkako su u dijelovima Hrvatske zabranjeni nočni klubovi; otkako je većini državljana Srbije i BiH onemogućen ulazak u Hrvatsku i otkad svi moramo nositi maske u zatvorenim javnim prostorima, broj novozaraženih stavljen je pod kontrolu.
To se moglo i pretpostaviti. Da je Vlada baš ovakve selektivne mjere poduzela prije četrdesetak dana, ne bi nam se vjerojatno desila ni slovenska žuta lista ni katastrofa s nizozemskom narančastom listom, ni zastoj u bookingu, a sadašnji bi turistički rezultati bili bolji od 54 posto u usporedbi s prošlom godinom. Svi, naravno, znamo zašto Vlada nije primijenila selektivne represivne mjere prije četrdesetak dana, uoči parlamentarnih izbora. Što je , zapravo, još jedan primjer opasnog utjecaja trenutnih političkih ciljeva na strateške društvene i ekonomske ciljeve.
