Krivotvorenje vina česta je praksa, u velikim i u manjim vinskim zemljama. Najpoznatiji svjetski slučaj u ovom stoljeću svakako je Brunellopoli. Godine 2008. dvadesetak vinarija u Brunellu de Montalcinu, uključujuči neke najpoznatije poput Argiana i Castella Banfi, u buteljke s etiketom Brunella punili su vina napravljena od caberneta, merlota i drugih crnih sorti, premda se Brunello di Montalcino smije proizvoditi isključivo od sangiovesea.
U Francuskoj su, pak, brojni vinogradari i vinari iz Languedoca prodavali crna vina koja nemaju veze s pinot noirom za buteljke pinot noira supermarket brenda Red Bicyclette. O austrijskom antifriz skandalu iz 1985.godine govori se i danas; brojni su austrijski vinari pojačavali svoja slatka vina antifrizom.
U Hrvatskoj se, pak, već dugo godina neslužbeno priča o raznim oblicima falsificiranja vina, pri čemu se najčešće spominju cisterne makedonskog vranca koji se prodaje kao plavac i hladnjače pune graševine koja na tržištu završava kao malvazija. Tu je naravno i vječno pitanje žlahtine, koje u dućanima i restoranima često ima više od maksimalne količine grožđa koju Vrbničko polje može proizvesti.
Jučer je objavljeno da su Interpol i Europol , u suradnji s hrvatskim Državnim inspektoratom, otkrili pet slučajeva falsificiranja vina u Hrvatskoj. Riječ je o vinima iz Makedonije, Čilea i Italije , koja su se prodavala kao hrvatska vina. U strateškom je interesu hrvatske vinske, restoranske, trgovačke i turističke industrije da se objave imena vinarija koja su krivotvorila vina. Hrvatska, kao mala vinska zemlja, mora se žestoko obračunati s falsifikstorima vina. Prvi je korak da doznamo njihova imena. Kult Plave Kamenice, kao i niz drugih medija, poslao je upit o vinarijama falsifikatorima Interpolu i Državnom inspektoratu. Čekamo odgovor.
