U hrvatskoj javnosti, a osobito u Zagrebu, Istru se smatra pastoralnom regijom dobrodušnih i marljivih težaka, ribara i konoba. Radi se o jednoj od najgorih predrasuda koje se uopće mogu zamisliti. Današnja je Istra srećom dramatično drukčija od pomalo kičastog, kvaziromantičarskog njenog portreta nastalog u 90-tim godinama. Današnja je Istra najmodernija hrvatska regija, u mnogočemu naprednija od Zagreba. Evo kako se to manifestira u raznim sektorima istarskog gospodarskog života.
Prvo, istarska je vinska scena uvjerljivo najbolje organizirana, najefikasnija i najnaprednija u cijeloj zemlji. Istrani su uspjeli nametnuti malvaziju kao hrvatsko nacionalno vino (tu je ulogu do prije dvadesetak godina imala graševina). Istrani osvajaju najviše medalja na važnim međunarodnim vinskim natjecanjima. Istarski se vinogradi unapređuju korištenjem hi-tech metoda, koje će s vremenom dovesti do njihova službenog zoniranja, što je strahovito važan korak u valorizaciji terroira. Drugo, istarski je turizam daleko najuspješniji i najorganiziraniji u Hrvatskoj.
Dvije najvažnije istarske turističke tvrtke, Maistra i Valamar, iz godine u godinu dižu standarde hrvatske turističke industrije, dok neki mali obiteljski hoteli zadovoljavaju vrlo ozbiljne međunarodne kriterije. O visokom stupnju organiziranosti istarskog turizma, ali i odgovornom društvenom ponašanju istarskih građana, svjedoči i činjenica da je Istra, premda je ove godine privukla više turista od bilo koje druge naše destinacije, jedini dio Hrvatske u kojoj epidemija ne divlja.
Treće, istarska je poljoprivreda u mnogočemu najnaprednija u Hrvatskoj: proizvodnja vrhunskih maslinovih ulja jedina je djelatnost u kojoj je Hrvatska, zahvaljujući Istri, najbolja na svijetu. Proizvodnja sira također postiže svjetski vrijedne domete, dok je renesansa boškarina fenomen za sebe. Cromarisova uzgojena orada i brancini ruše rekorde prodaje na domaćem i na izvoznim tržištima. Dobar dio nove istarske poljoprivredne proizvodnje oslanja se na ekološki uzgoj.
Četvrto, istarsko ugostiteljstvo, premda još prilično staromodno i nestručno, redovito pruža solidnu vrijednost za novac, a u svojim boljim primjerima, bilo da je riječ o fine diningu ili konobama, demonstrira čvrstu privrženost lokalnoj i sezonskoj hrani.
Peto, pojedine istarske tvrtke postižu senzacionalne rezultate u poslovima koji nisu povezani s turizmom, vinom i hranom. Vodnjanski Infobip najuspješnija je i financijski najjača hrvatska informatička tvrtka, dok je Adrisov današnji imperij nastao na proizvodnji cigareta. Istra je, dakle, zemlja modernih, emancipiranih i uspješnih poslovnih ljudi, koji jako dobro koriste njene prirodne potencijale. Utoliko je Istra zaista bitno naprednija od najvećeg dijela Hrvatske.
Naravno, Istra s Hrvatskom dijeli niz golemih problema, poput korumpirane vlasti, propasti velikih sustava od Purisa do Uljanika,neefikasne zdravstvene infrastrukture i raznih urbanističkih ekscesa (premda je ovog zadnjeg bitno manje nego u Dalmaciji). Natjecateljski sport gotovo da i ne postoji, dok su lokalni mediji, osim par radio stanica, zaostali duboko u prošlom stoljeću. No Istra bi svejedno u mnogočemu morala biti uzor za cijelu zemlju, a ne bukolička regija sa simpatičnim stanovnicima, kako se Istru često doživljava u hrvatskoj javnosti.
