Europske su pravosudne institucije definitivno odlučile da je teran hrvatsko istarsko vino, i tako prekinule dugogodišnju besmislenu sudsku sapunicu koju je Slovenija pokrenula oko pravnog statusa terana.
Teran nesporno jest istarska autohtona sorta. U hrvatskoj se Istri uzgaja otprilike deset puta više terana nego u slovenskoj Istri i na slovenskom Krasu. Već je zato slovenski zahtjev da se Hrvatskoj zabrani korištenje imena teran bio posve neutemeljen.
No, taj je zahtjev bio potpuno besmislen zbog puno dubljeg razloga. Sorte grožđa nisu ničije ekskluzivno vlasništvo. Sorte grožđa nisu terroirske oznake nego naprosto sorte grožđa. Burgundiji i Moselu ne pada napamet da pokušaju zabraniti korištenje imena chardonnay, pinot noir i riesling jer je to, naravno, sumanuto. Kao što je bilo sumanuto da slovenska država uz potporu svega nekoliko slovenskih vinara pokuša zabraniti hrvatskoj Istri korištenje riječi teran. Srećom, radilo se o samo par posve bedastih slovenskih vinara.
Slovensko-hrvatska vinska suradnja traje desetljećima, a vinari poput Marjana Simčiča, Acija Urbajsa, Movie ili Gordije spadaju među naše najveće regionalne favorite. Poslije danas objavljene odluke svi se hrvatsko slovenski vinski sporovi mogu, nadamo se, zakopati doboko ispod korijena najupornije loze. Kult Plave Kamenice i dalje će promovirati široku zastupljenost slovenskih vrhunskih vina u hrvatskim restoranima i trgovinama.
