Iako smo masovno prihvatili pretpostavku da je pandemija korona virusa povezana s općom nebrigom za planetarni ekološki sustav, još se jednom pokazalo da signalizacirati vrline po društvenim mrežama nije isto što i svoje vrijednosti dokazivati postupcima.
[adsense_content_v2]
Novo istraživanje koje je od srpnja do kolovoza na 26 tisuća ispitanika u 25 zemalja proveo Guardian u suradnji s YouGov-Cambridge Globalism Projektom, pokazalo je da ljudi nakon pandemije žele barem privremeno zaboraviti na ugljične otiske i očuvanje okoliša. Više od trećine je izjavilo kako vjeruje da smo barem djelomično sami krivi za klimatske promjene i njihove katastrofalne posljedice poput uragana, poplava, suša, u krajnjoj liniji i prelaska virusa s divljih životinja na ljude.
Najviše je takvih bilo u Velikoj Britaniji (86 posto) i Kini (87 posto), zatim Japanu, Brazilu i Španjolskoj. Znanstvena istraživanja su glavni izvor informacija ljudima koji zauzimaju ovaj stav. Najmanje u čovjekovu odgovornost za klimatske promjene vjeruju u naftaškim zemljama, u Saudijskoj Arabiji 57 posto ispitanika, u Egiptu, 67 posto, u Americi 69 posto. Najčvršće uvjerenje o utjecaju čovjeka na klimatske promjene je u Grčkoj, gdje se 91 posto ispitanika slaže s tom tvrdnjom.
Zašto je ovo zanimljivo? Zbog drugog dijela istraživanja, u kojemu su ljude pitali kako će se ponašati kad pandemija prođe. Poznato je da većina kampanja za sprečavanje klimatskih promjena zahtijeva masovne promjene ponašanja, poput izbjegavanja korištenja zračnog prijevoza, smanjenja korištenja automobila i slično. I uvijek su imale barem deklarativnu podršku javnosti. No, korona virus dramatično je promijenio stvari. Ljudi su klaustrofobični i izmučeni pandemijom i mnogi tvrde da će, čim se riješimo virusa i restrikcija, putovati više nego ikad.
U nekim zemljama ispitanici su rekli da su nakon pandemije još svjesniji važnosti odgovornog ponašanja pa će paziti kako putuju, ne samo zbog okoliša nego i zbog straha od zaraze. Avione će češće izbjegavati Britanci, Talijani, Nijemci i Indijci. Sve su te zemlje preživjele teške krize u pandemiji. No, u ostalim zemljama, od Amerike do Kine, Francuske, Japana i Brazila, većina ispitanika najavila je da će putovati više, da žele ići na dalja putovanja i da će zbog toga više koristiti avione. Naravno, pridržavajući se svih budućih sigurnosnih mjera. S ovakvim trendovima, piše Guardian, bit će teško postići ciljeve Pariškog sporazuma i oporavak od korona virusa provesti kao ekološki projekt, posebno ako se uzme u obzir da je u svih 25 zemalja većina ljudi rekla da će se nakon pandemije puno više voziti automobilima.
Za turističke zemlje poput Hrvatske, koja i ekonomski i zdravstveno pati od sve težih posljedica Covida-19, ovakvi rezultati mogli bi biti malo bolja vijest nego za ekologe. Kad smo kod predviđanja iduće turističke sezone, Guardianovo istraživanje najavljuje da više nego ikad planiraju putovati Šveđani, Brazilci, Egipćani i Nigerijci, dok su Britanci, Talijani, Nijemci, Kinezi i Tajlanđani izjavili da su tijekom pandemije zavoljeli odmaranje na domaćim destinacijama i planiraju tako ljetovati ubuduće.
