U borbi protiv pandemije korona virusa kineske vlasti nedavno su se fokusirale na smrznutu hranu. Točnije, na smrznutu hranu iz uvoza. Ova teorija protivi se smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije u kojima stoji da je “vjerojatnost da se ljudi zaraze Covidom-19 iz hrane ili ambalaže za hranu, izuzetno mala.” Ocjena s kojom se slažu i nacionalni stožeri. Struka zasad tvrdi da nema dokaza o prijenosu virusa hranom.
[adsense_content_v2]
Ali kineske vlasti kažu da su već dokazale mogućnost zaraze preko pakirane hrane i pojačale su napore da spriječe širenje ovim putem. “Sve je više dokaza da smrznuta riba i morski plodovi, ako i smrznuti mesni proizvodi, mogu u Kinu donijeti virus iz drugih zemalja,” izjavio je za CNN glavni kineski epidemiolog Wu Zunyou.
U proteklih pet mjeseci, tvrde, otkrili su tragove korona virusa na velikom broju smrznutih artikala ili na smrznutoj hrani. Među takvim proizvodima su kozica iz Ekvadora, lignje iz Rusije, riba iz Norveške i Indonezije i meso i pileća krilca iz Brazila. Kineski stručnjaci tvrde da koriste testove s nukleinskom kiselinom koji mogu otkriti genetske fragmente mrtvih virusa koji više nisu zarazni.
Tražeći žarište zaraze u gradu Qingdao, tvrde, otkrili su i izolirali živi korona virusa na pakiranju uvoznog smrznutog bakalara. To je navodno prvo takvo otkriće i “potvrda da kontakt s kontaminiranom ambalažom može izazvati infekciju.”
Stručnjaci upozoravaju da ovim tvrdnjama Kinezi ne odgovaraju na nekoliko važnih pitanja. Rekli su da su izvori zaraze bila dvojica radnika na ukrcaju robe ali nisu rekli jesu li se oni zarazili od uvozne smrznute hrane ili negdje drugdje. Sveučilište u Hong Kongu kaže da Kinezi nisu dali čvrste dokaze o prijenosu virusa. Još iz proljetnih žarišta u njemačkim, francuskim i američkim mesnicama poznato je da se virusa puno lakše širi u zatvornom hladnom i suhom okolišu poput hladnjača nego na toplom i vlažnom. Ne pomaže ni stalni boravak radnika u polumraku ili pod umjetnim svjetlom.
Radnici u Kini naprosto su mogli doći na posao zaraženi i kontaminirati pakete smrznute hrane. Da bi učvrstili svoju teoriju, Kinezi bi trebali usporediti genetske sekvence virusa kod radnika koji su radili s hranom, virusa pronađenog na ambalaži i virusa kod radnika koji su istom hranom rukovali u zemljama iz kojih je izvezena. “Svaki virus ima svoje obilježje. Ako se poklapaju, možemo reći da imamo dokazani lanac prijenosa,” upozoravaju u Hong Kongu.
Novi Zeland je ovoga ljeta također posumnjao na smrznutu hranu, kad se zaraza počela ponovno širiti nakon 100 dana bez ijednog slučaja. Jedan od prvih zaraženih u novom valu bio je radnik u hladnjači. Istraga koja je nakon toga provedena isključila je teoriju o smrznutoj hrani.
Za svaki slučaj, gradske vlasti u Quingdau naredili su da se testira svaki uvozni paket hrane u hladnom lancu, kao i radnici koji rukuju tom hranom. Ovoga tjedna uveli su dodatne mjere u luci Tainjin, gdje je jedan radnik pozitivan. Testirali su ga nakon što je vlastima javljeno da je u susjednoj provinciji pronađen kontaminirani paket smrznutih njemačkih svinjskih koljenica, koje su stigle preko luke Tainjin. Vozač hladnjače koji je prevozio koljenice također je pozitivan.
Nakon toga kineska vlada naredila je da se sve pošiljke uvozne smrznute hrane u zemlji dezinficiraju prije dolaska na tržište. Uvoznici moraju dezinficirati i kutije i kontejnere u kojima je hrana stigla u Kinu, kao i vozila koja ih prevoze. Cilj je dekontaminirati hladni lanac i vratiti mu sigurnost, kažu. Taj golemi pothvat kombinirat će s jačim testiranjem koje je već počelo.
To je, naravno, dovelo do blokade uvoza. Kineske vlasti blokirale su pošiljke iz 99 kompanija iz 20 zemalja, zato što su tamošnji radnici zaraženi korona virusom. Do četvrtka u nasumičnim kontrolama testirali su 874 tisuće uzoraka i tvrde da ih je 13 bilo pozitivno. Uvoznicima kod kojih je pronađena zaražena ambalaža privremeno je zabranjen uvoz, zabrana može trajati do četiri tjedna. Trenutno je blokirano osam tvrtki i šest ribarskih brodova.
Kineske vlasti posumnjale su da smrznuta hrana prenosi Covid-19 u lipnju, kad se zaraza počela širiti s jedne zelene tržnice u Pekingu. Četiri mjeseca kasnije znanstveni časopis Kineske akademije znanosti objavio je studiju u kojoj se tvrdi da je vjerojatni uzrok zaraze na pekinškoj tržnici bila smrznuta hrana iz uvoza.
Mnogi su sumnjičavi prema cijeloj ovoj priči. Poznato je da kineska vlada pokušava potpuno iskorijeniti Covid-19 i da u tome ne uspijeva, stalno se javljaju nova žarišta. Neki u ovim tvrdnjama vide traženje krivca za neefikasnost kineskih protuepidemijskih mjera, drugi tvrde da cijela stvar služi opravdanju smanjenja uvoza. Dio kineske znanstvene zajednice tvrdi da je studija koja bi trebala dokazati teoriju vrlo slaba i ne nudi čvrste znanstvene dokaze.
U svakom slučaju, vlada je pozvala sve kineske tvrtke da izbjegavaju kupovinu smrznute hrane iz drugih zemalja. Dio javnosti traži da se zabrani sav uvoz smrznute hrane ako je tako opasna, ali kineski stožer kaže da je rizik zaraze za kupce vrlo mali. Kina je najveći potrošač smrznute hrane na svijetu. Lani su uvezli 4,8 milijuna tona smrznutog mesa, 6,2 milijuna tona ribe i morskih plodova. Zbog stabiliziranja ponude, tijekom pandemije uvoz se udvostručio.
Teorija kineskih vlasti kontroverzna je ponajprije zato što je uvriježeno mišljenje da se korona virus širi direktno s čovjeka na čovjeka, kapljično ili preko aerosola. Dok se stručnjaci slažu da je teoretski moguće pokupiti virus iz hrane ili s ambalaže, tvrde da bi to bilo moguće samo kad bi se poklopilo niz malo vjerojatnih uvjeta. Prvo bi zaraženi radnik hranu ili ambalažu trebao zaraziti s dovoljno virusa da uopće izazove infekciju kod nekog drugog. Recimo, da kihne ili kašlje ravno u predmet ili viče na njega bez maske, što je teško vjerojatno. Virus bi nakon toga trebao preživjeti tjedne transporta i ostati aktivan na površini ambalaže dok čeka da ga prebace u trgovine, da ga netko kupi i otvori. Nakon toga, osoba koja rukuje hranom trebala bi pokupiti dovoljno virusa s nje i inficirati se dodirivanjem nosa i slično. Tome treba dodati da bi virus za tako dugo preživljavanje trebao idealnu vlagu i temperaturu.
Jedna studija objavljena u New England Journal of Medicine tvrdi da virus na plastičnoj ili kromiranoj površini na sobnoj temperaturi može preživjeti do 72 sata, jedna Lancetova studija tvrdi da može preživjeti do šest dana. No, u izuzetno hladnom okolišu virus se znatno stabilizira i živi dulje. Na uobičajenoj temperaturi hladnjaka od četiri stupnja u savršenim uvjetima može živjeti više od 14 dana, a ana -20 stupnjeva i do dvije godine, tvrdi Svjetska zdravstvena organizacija.
Kinezi se uvelike oslanjaju na podatke Dalea Fishera s Nacionalnog sveučilišta u Singapuru koji istražuje preživljavanje korona virusa na smrznutom mesu i lososu. Fisher tvrdi da se mogućnost prenošenja virusa dramatično smanjuje samo ako radnici na ukrcaju i u hladnjačama paze na higijenu i redovito čiste opremu s kojom rade. Ali tvrdi i da nema ozbiljne mogućnosti da kupci pokupe virus sa smrznute hrane koju kupe u trgovinama, jer se količina virusa smanjuje sa svakim rukovanjem ili prekrcajem hrane. Fisher zaključuje da se je u cijelom svijetu broj aktivnih slučajeva prevelik da bi se išta sa sigurnošću moglo povezati sa smrznutom hranom.
