U ponedjeljak bi u sklopu novih epidemioloških mjera Vlada trebala skratiti radno vrijeme ugostiteljskih objekata do 22 sata. Tu su informaciju sinoć prenijeli brojni hrvatski mediji. Ako je vijest o novom radnom vremenu točna, postavlja se pitanje hoće li takvo radno vrijeme bitno utjecati na promet restoranske industrije.
[adsense_content_v2]
S jedne strane, činjenica je da dobar dio restorana zarađuje značajno više novca navečer, nego po danu. Navečer se, prirodno, u restoranima naručuje puno više vina i drugog alkohola nego po danu.
Navečer se u fine dining restoranima naručuju degustacijski jelovnici koji su mnogo skuplji od dnevnog a la cartea (premda neki restorani i za ručak nude velike degustacijske menije ). S druge, pak, strane, činjenica je da iza deset navečer većina zagrebačkih restorana nije osobito puna( osim možda petkom). Tek je nekoliko iznimaka, poput gastrotainment restorana Barbieri’s i Khala, i možda Mana.
Ljeti je, naravno, situacija sasvim drukčija; ljeti se na terasama sjedi i iza ponoći. No, u ovo doba godine, i u sadašnjim specifičnim uvjetima, većina se restorana ionako prazni oko deset najkasnije jedanaest, što znači da gosti ne bi trebali imati puno problema s adaptacijom na novo radno vrijeme, i da skraćivanje radnog vremena ne bi smjelo bitnije utjecati na promete većine restorana.
Novo radno vrijeme puno je veći problem za klubove, barove i dio kafića. Pogledamo li samo centar Zagreba, lokali poput Johanna Francka i Bulldoga ovim će skraćenjem izgubiti hrpu novca: u tim se mjestima po danu piju kave i pivo, dok se navečer ns stokove donose boce jakih i skupih pića.
Pitanje je, naravno, do koje će mjere klubovi i barovi poštovati odluku o skraćenom radnom vremenu. Naime, nesporna je činjenica da su još do prije mjesec dana, usprkos propisu o radnom vremenu do ponoći, najpopularniji lokali u Zagrebu vikendom radili minimalno do jedan ili pola dva.
